1-Sta Predstavljaju Periferne Neuropatije
1-Sta Predstavljaju Periferne Neuropatije
3-..
Karakteristian znak za polineuropatiju u bolesnika sa eernom boleu su neugodni palei
osjeti na stopalima, koji se pojaavaju pri leanju, osobito nou (hod po duplom stopalu).
Meu osjetnim ispadima na prvome su mjestu slabljenje osjeta vibracije na nogama,
stopalima i nonim prstima. Osjet dodira, boli ili temperature promijenjen je u podruju koje
pokrivaju
rukavice
ili
arape.
4.
C5 fleksori lakta
C6 ekstenzori ruja
C7 ekstenzori lakta
C8 fleksori prstiju
Th1 abduktor malog prsta
L2 fleksori kuka
L3 ekstenzori koljena
L4 dorzifleksori nonog zgloba
L5 dugaki ekstenzor velikog prsta
S1 plantarni fleksor nonog zglob
7-
dekubitalne ulceracije
osteoporoza i frakture
pneumonia, atelektaze
heterotopina osifikacija
spasticitet
autonomna disrefleksija
duboka venska tromboza
kardiovaskularne bolesti
siringomijelija
neuropatska bol.
8-.
Najee uzroci traumatske povrede mozga su automobilske nesree, nasilje (ukljuujui rane
od vatrenog oruja i napade), padovi ili udari padajuih tijela, i pjeake nesree.
9-
12-
15- ..
16- ...
. Ciljevi rehabilitacije su ublaavanje i spreavanje smanjenja funkcionalnog kapaciteta
bolesnika, to due zadravanje nezavisnosti u aktivnostima svakodnevnog ivota (AS) i
samostalnog kretanja.
19-...
Vonja biciklom , Igre s loptom ,
Vonja biciklom je poeljan nacin rekreacije djece. Pored snaenja miica nogu, poboljava se
i respiracija jer dolazi do dubljeg disanja uslijed takve ativnosti. S obzirom na dob, spretnost i
stanje miicnog sustava, bicikl treba prilagoditi djetetu. To se prvenstveno odnosi
na velicinu bicikla i pomocne kotace. Pomocni kotaci su najcece nuni zbog moguceg pada,
a naravno, i smanjuju moguci strah od bicikla.
21-...
a) spirometrijom, kojom se mjeri kapacitet i pluni volumen. Podatak o vitalnom kapacitetu
vrlo je vaan podatak na temelju kojeg se stvara plan respiratorne terapije ovisno o
specifinim potrebama oboljele osobe
b) analizom naina disanja, kojom se ispituje koordinacija prsnog koa i abdominalnih miia
c) oksimetrijom, kojom se mjeri koliina kisika koji prenose crvena krvna zrnca
d) kapnografijom, kojom se mjeri koliina ugljinog dioksida u izdahnutom zraku
e) mjerenjem plinova u kapilarnoj krvi, to daje podatke o koliini kisika, ugljinog dioksida i
bikarbonata u krvi.