Present Simple and Continuons
Present Simple and Continuons
Potvrdni oblik
Nastavak s u treem licu jednine moe imati razliite oblike. Ukoliko se glagol zavrava na vokal o nastavak e
glasiti es, kao u primeru glagola go koji u 3. l. jed. glasi goes ili glagol do koji u 3. l. jed. glasi does.
Ukoliko se glagol zavrava na ch, -sh, -x, -ss, nastavak takoe glasi es.Na primer:
He teaches (teach predavati).
She washes (wash prati).
He kisses (kiss ljubiti).
She fixes (fix popravljati).
Ako se glagol zavrava na y i ukoliko je ispred njega suglasnik y prelazi u ie. Na primer:
He cries (cry -plakati).
It flies (fly leteti).
Ako je ispred y samoglasnik, nema promene.
She plays (play igrati).
He stays (stay ostati).
Izuzetak je glagol have (imati) koji u treem licu glasi has.
Upitni oblik glagola u Present Simple Tense-u se gradi od pomonog glagola Do, odnosno Does (za tree lice
jednine) i osnovnog oblika glavnog glagola. Sva pitanja se u engleskom jeziku dele na Yes/No pitanja i Wh-
pitanja. Yes/No nemaju upitnu re i na njih se moe odgovoriti sa Da ili Ne. Wh- pitanja poinju upitnom reju a
one su: when, what, why, where, how, how much, how many...
Where do you work? Gde ti radi? Where do you work? Gde vi radite?
Where does he work? Gde on radi? Where do they work? Gde oni rade?
Where does she work? Gde ona radi?
Where does it work? Gde ono radi?
Odrini oblik se gradi od odrinog obika pomonog glagola Do (odnosno Does za tree lice jednine) i osnovnog
oblika glavnog glagola.
Odrini oblik
You do not (don`t) work Ti ne radi You do not (don`t) work Vi ne radite
He does not (doesn`t) work On ne radi They do not (don`t) work Oni ne rade
She does not (doesn`t) work Ona ne radi
It does not (doesn`t) work Ono ne radi
Upotreba:
Prosto sadanje vreme se koristi za
U ovom smislu se mogu koristiti i prilozi i fraze za uestalost (rei koje oznaavaju koliko esto se deava radnja).
To su: Always (uvek), usually (obino), often (esto), sometimes (ponekad), never (nikad), every day
(svakog dana), every month (svakog meseca), every year (svake godine) i sl. Zatim, once a year (jedanput
godinje), twice a day (dvaput dnevno), three times a week (triput nedeljno) i sl.
Prilozi always, usually, often, sometimes, never dolaze pre glavnog glagola u potvrdnom obliku. Fraze every
day, every month, twice a year... najee dolaze na kraju reenice.
I always go to school at 8 o`clock in the morning. (Ja uvek idem u kolu u 8 sati ujutru.)
She usually drinks tea in the evening. (Ona obino pije aj uvee.)
We never eat in the living room. (Mi nikad ne jedemo u dnevnoj sobi.)
Karakteristike subjekta:
go going
sleep sleeping
work working
Ako se glagol zavrava na jedan suglasnik ispred kojeg stoji kratak, naglaen samoglasnik, krajnji se suglasnik
ispred ing udvostruava. Npr.:
Potvrdni oblik
Jednina (singular) Mnoina (plural)
Where are you working? Gde ti radi? Where are you working? Gde vi radite?
Where is he working? Gde on radi? Where are they working? Gde oni rade?
Where is she working? Gde ona radi?
Where is it working? Gde ono radi?
Odrini oblik Present Continuous Tense-a (Sadanjeg trajnog vremena) se gradi od odrinog oblika pomonog
glagola TO BE u sadanjem vremenu i Present Participle-a (sadanjeg participa) glavnog glagola.
Odrini oblik
I am not (I`m not) working Ja ne radim We are not (aren`t) working Mi ne radimo
You are not (aren`t) working Ti ne radi You are not (aren`t) working Vi ne radite
He is not (isn`t) working On ne radi They are not (aren`t) working Oni ne rade
She is not (isn`t) working Ona ne radi
It is not (isn`t) working Ono ne radi
Upotreba:
Present Continuous Tense (Sadanje trajno vreme) se koristi za:
Radnju koja se deava u trenutku govora, te se stoga uz njega esto nalaze vremenske odrednice
now (sada) i at the moment (u ovom trenutku).
Privremenu radnju
We`re living in my sister`s flat until we find a new house to buy. (ivimo u kui moje sestre dok ne
naemo novu kuu da kupimo.)
Jedan broj glagola najee ne moe da bude upotrebljen u trajnim vremenima. Najvaniji od njih su: hear uti,
see videti , taste okusiti , smell mirisati, remember setiti se , understand razumeti , wish eleti ,
want hteti, know znati itd.
Oni se, umesto u Present Continuous Tense-u, koriste u Present Simple Tense-u.
I hear a noise in the next room. (ujem nekakvu buku u susednoj sobi.)
Stop! Don`t you see the red light? (Stani! Zar ne vidi crveno svetlo?)
This cake tastes good. ( Ovaj kola ima dobar ukus.)
Do you remember our first dance? ( Sea li se naeg prvog plesa?)
I wish you a lot of happiness. ( elim vam mnogo sree.)
I know that you don`t understand me. (Znam da me ne razumete.