Savremeni Nastavni Sistemi I Modeli Podučavanja - Od Teorije Do Primjene Modern Teaching Systems and Teaching Methods - From Theory To Application
Savremeni Nastavni Sistemi I Modeli Podučavanja - Od Teorije Do Primjene Modern Teaching Systems and Teaching Methods - From Theory To Application
net/publication/336721604
CITATIONS READS
0 860
1 author:
Semir Šejtanić
University Dzemal Bijedic Mostar
27 PUBLICATIONS 7 CITATIONS
SEE PROFILE
Some of the authors of this publication are also working on these related projects:
All content following this page was uploaded by Semir Šejtanić on 22 October 2019.
SAŽETAK: Savremena i kreativna nastava omogućuje stvaranje uslova aktivnog učešća učenika, nastavnika i
roditelja u interakciji i komunikaciji. Modernizacija i inovacije u odgoju i obrazovanju stavljaju svakog nastavnika u
situaciju da mora istupati kao kreativac i pronalazač novog i efikasnijeg načina rada da bi postigao što bolje
rezultate. Istraživanje koje je realizovano na području Hercegovačko-neretvanskog kantona (Bosna i Herecgovina)
uključilo je učenike (N=590), nastavnike (N=315), direktore škola (N=14) i imalo cilj utvrditi i ispitati stavove,
procjene i mišljenje učenika, nastavnika i direktora o prisustvu inovativnih sistema i modela u realizaciji procesa
podučavaja. Za prikupljanje podataka korištena je tehnika skaliranja Likertovog tipa. Rezultati istraživanja pokazali
su da je inovativna nastava prisutna u realizaciji procesa podučavanja, ali da ipak postoji razlika u procjeni njene
prisutnosti od strane učenika, nastavnika i direktora.
Ključne riječi: inovativni modeli, inovativni sistemi, kreativnost, podučavanje.
69
Godina XII, broj 12 Educa, časopis za obrazovanje, nauku i kulturu
usmjeritelji, mentori savjetnici (Jandrić, 2014). pronaći informacije, kako se pronađene informacije
Profesori Rossetti i Fox razvili su četiri kategorije mogu upotrebljavati za rješavanje svakodnevnih
uspješnog efikasnog podučavanja (Rosseti and Fox, životnih problema i dilema po kojim treba selekcionirati
2009) 1. Prisutnost nastavnika: "biti tamo", tj. biti velike količine pronađenih informacija (Matijević i
dostupan za učenike, upoznati se sa učenicima i Radovanović, 2011). Inovacije u nastavi donose
izgraditi odnos, 2. Promicanje učenja: zainteresirati mnoštvo novih i nepoznatih odgojnih situacija čiji se
učenika za pronalaženje smisla u njihovom tokovi i vrijednosti ne mogu uvijek na adekvatan način
obrazovanju 3. Dosljednost: podrazumijeva da predvidjeti (Šejtanić, 2016:17). Savremena i kreativna
nastavnici mogu držati disciplinu, znaju provoditi nastava omogućava stvaranje veće organizacije u kojoj
određene nastavne strategije 4. Entuzijazam: su uključeni, pored nastavnika, učenici i roditelji.
prenošenje interesa za nastavne teme i pobuđivanje Inovacije su uslov da škola ne zaostane iza društvenih i
strasti za radom. tehnoloških promjena u stvarnosti koja se svakim
Mnogo je komunikacijskih vještina koje učenici treba danom intenzivno mijenja (Vilotijević, Mandić,
da nauče da bi razvili svoju sofisticiranost kao učenici i 2015:10). Stvaralaštvo i inovativnost postaju suštinske
istraživači u životnoj teoriji i praksi. Wallace (2000) na komponente aktivnosti nastavnika u procesu nastave.
temelju svojih istraživanja razvija model kojih Istraživanja o inovativnim modelima i sistemima bavili
unapređuje pomoć djeci i mladima u razvijanju njihovih su se mnogi autori (Ilić 1998, Suzić, 2010. i dr.), ali
talenata i inovativnih pristupa u okviru životne teorije nema slaganja oko jedinstvene klasifikacije inovativnih
akcijskog istraživanja, da stvaraju znanje o svijetu, nastavnih sistema. Inovacije u nastavi donose mnoštvo
sebi, sebi u svijetu te sebi kao dijelu svijeta te da nude novih i nepoznatih odgojnih situacija čiji se tok i
svoje talente i znanje kao darove da bi poboljšali vrijednosti ne mogu uvijek na adekvatan način
vlastito učenje i život, te učenje i život drugih. Od škole predvidjeti.
se očekuje da učenike usmjeri na to kako učiti, kako
70
Educa, časopis za obrazovanje, nauku i kulturu Godina XII, broj 12
2. Ispitati stavove nastavnika osnovnih i srednjih koristeći se statističkim programom SPSS 21 utvrdili
škola o prisutnosti inovativnih modela nastave u smo pouzdanost instrumenta r= .819 (Kronbahov alfa
realizaciji procesa podučavanja koeficijent). Diskriminativnost tvrdnji izračunata je
3. Ustanoviti procjene direktora osnovnih i srednjih pomoću ajtem-total korelacije, odnosno preko
škola o prisutnosti inovativnih modela nastave u korelacije rezultata koje su ispitanici postigli na
realizaciji procesa podučavanja određenoj tvrdnji i rezultata koje su postigli u
4. Analizirati da li ima statistički značajne razlike u cjelokupnom procjenjivanju. Sve procjene čija je
procjenama učenika, nastavnika i direktora o korelacija značajna doprinose procjenjivanju te imaju
prisutnosti inovativnih modela nastave u realizaciji zadovoljavajuću diskriminativnost. Konačna varijanta
procesa podučavanja skale ima distribuciju koja značajno odstupa od
normalne, što je dokazano Smirnov-Kolmogoriljevim
Hipotezu istraživanja definisali smo: Pretpostavljamo testom, gdje je D=.067, df= 200, p= .029 , odnosno
da ne postoje statistički značajne razlike u procjenama Shapirov vilkovim testom gdje je D= .990, df=200,
među učesnicima odgojno-obrazovnog procesa o p=.167.
prisutnosti inovativnih modela i sistema nastave u
realizaciji procesa podučavanja. REZULTATI I INTERPRETACIJA REZULTATA
Uzorakom istraživanja obuhvatili smo škole sa
Percepcija inovativnih sistema i modela iz
područja Hercegovačko-neretvanskog kantona (Bosna i
perspektive učenika osnovnih i srednjih škola
Hercegovine) i uključili smo učenike, nastavnike i
direktore iz pet gradova (Mostar, Konjic, Jablanica, Nastavni proces se realizuje kroz međusobnu
Stolac i Čapljina). komunikaciju i interakciju između učenika i nastavnika.
U kojoj mjeri će nastavni proces biti uspješan i
Tabela 2. Struktura uzoraka kvalitetan determinisano je uspješnošću komunikacije
i primjene nastavnog sistema koji će (neće) uključiti
Škola Učenici Nastavnici Direktori učenika u realizaciji procesa podučavanja. Smisao
Osnovna 7 M 293 91 11 takve koncepcije jeste da učenik u isto vrijeme uči i
Srednja 7 Ž 297 224 7
bude podučavan, ali i da aktivno učestvuju u realizaciji
nastave, tj. da dođe do usaglašavanja pozicije subjekta
Da bismo došli do relevantnih saznanja o i objekta u realizacije nastave. Glasser smatra da
procjenama među učesnicima odgojno-obrazovnog obrazovanje ne treba biti zasnovano na prisili jer je
procesa o prisutnosti inovativnih modela nastave u obaveza nastavnika da učenike uvjeri da kvalitetno
realizaciji procesa podučavanja, formulisali smo rade. Uspješan nastavnik jeste onaj koji uspije uvjeriti
instrument koji se sastojao od 10 tvrdnji, skalom ne polovicu ili tri četvrtine nego sve njegove ili njezine
Likertovog tipa za učenike, nastavnike i direktore škola. učenike da u školi kvalitetno rade. (Glasser, 1994:25).
U skali su bile navedena obilježja inovativnih modela i Uspješni nastavnici koji sa učenicima demokratski
sistema te se od ispitanika tražilo da u predviđeni komuniciraju, uvažavaju učenike i njihovo mišljenje,
prostor izraze stepen prisustva sa svakom datom oni organizuju nastavni rad tako da i učenici i on sam
tvrdnjom (uvijek, često, ponekad, rijetko i nikad) u teže istom cilju. Ispitali smo mišljenje učenika osnovnih
skladu sa uputstvom koje je bilo sastavni dio skale. Na i srednjih škola o prisutnosti inovativnih modela
uzorku od 200 ispitanika (120 učenika i 80 nastavnika), nastave u realizaciji procesa podučavanja.
71
Godina XII, broj 12 Educa, časopis za obrazovanje, nauku i kulturu
Analizom indikatora koje su učenici procjenjivali, novih nastavnih sistema i inovativnih modela, možemo
prisusutvo inovativnih modela i sistema, primjećujemo biti zadovoljni rezultatima do kojih smo došli, prema
da je dominantna vrijednost meana za učenike mišljenju učenika osnovnih i srednjih škola. Vidljivo je
osnovne škole M=4,9 a za učenike srednje škole da 43,7% nastavnika (uvijek i često) koriste jedan od
M=4,14 kod indikatora „ ...pripremaju zadatke različite modela inovativne nastave.
težine“. Suštinu primjene ovog modela čini individualni Ako bismo izvršili analizu svakog modela inovativne
rad učenika na zadacima određenog nivoa složenosti nastave vidjeli bismo da je najviše prisutan inovativni
koji se najčešće diferenciraju prema prethodnim model, nastava različitih nivoa složenosti. Od ukupnog
znanjima učenika, intelektualnim sposobnostima i broja ispitanih učenika, njih 43,22% mišljenja je da
mogućnostima učenika (Golubović-Ilić, 2008). Nastava nastavnici uvijek pripremaju zadatke po različitim
različitih nivoa složenosti je jedan od češće nivoima složenosti, 36,77% smatra da nastavnici često
primjenjivanih oblika individualizacije nastave u našim pripremaju zadatke po različitim nivoima složenosti,
školama. Individualizacija nastave primjenom zadataka 10,84% smatra da nastavnici u realizaciji nastavnih
na tri i više nivoa složenosti jedan je od efikasnijih i aktivnosti ponekad pripremaju zadatke različite težine,
najracionalnijih oblika individualizacije jer se njime dok njih 6,61% smatra da nastavnici rijetko pripremaju
nastavni proces prilagođava odlikama grupe zadatke po različitim nivoima, a samo 2,54% učenika
(Jovanović, Dimić, 2016). U ovoj nastavi učenici se smatra da nastavnici nikad ne pripremaju zadatke
diferenciraju prema nivoima znanja, što zahtijeva različitih nivoa složenosti.
diferencijaciju zadataka. Najmanju vrijednost meana,
Nastava različitih nivoa složenosti pruža jednake
prema procjenama učenika osnovnih škola (M=2,84)
mogućnosti svakome učeniku da napreduje shodno
primjećujemo kod indikatora „...savremene nastavne
njihovim mogućnostima. Ova nastava se didaktički
tehnologije“. Učenici osnovne škole smatraju da
prikladno primjenjuje u grupnom obliku rada i radu u
nastavnici u dovoljnoj mjeru ne koriste savremene
paru, ali i u individualiziranoj nastavi. Na osnovu svega
nastavne tehnologije. Razloge bismo mogli potražiti,
navedenog, primjetno je da su, prema procjenama
osim u osposobljenosti nastavnika, i u opremljenosti
učenika, inovativni modeli i sistemi prisutni u realizaciji
škola. Iako je ovaj indikator sličnu procjenu imao i kod
procesa podučavanja.
učenika srednjih škola (M=2,83), ipak je jedan
indikator od strane učenika srednjih škola procijenjen Percepcija inovativnih sistemima i modela iz
još slabije, „...poseban način rada sa djecom s perspektive nastavnika osnovnih i srednjih škola
posebnim potrebama“ (M=2,63). Učenici srednjih škola
iskazali su mišljenje da nastavnici nisi osposobljeni, Svrha savremene škole je da i učenik i nastavnik
odnosno da ne znaju na koji način raditi sa djecom sa rade kvalitetno uz međusobno uvažavanje. Ona teži da
posebnim potrebama (inkluzivna nastava). Uloga škole, bude kvalitetna, da se u njoj realizuje odgojno-
odnosno uloga nastavnika od posebnog je značaja za obrazovni proces bez prisile i neuspjeha. Za razliku od
inkluzivnu nastavu. Kakav će uspjeh postići učenici, pa tradicionalne škole u kojoj se odgojno-obrazovni rad
samim tim i oni sa posebim potrebama, u direktnoj je zasniva na vanjskom podražaju, posljednjih godina teži
vezi sa osobinama nastavnika i strategijama učenja se uvođenju inovacija, a uloga nastavnika je od
koje on primjenjuje u odgojno-obrazovnom procesu, ali presudne važnosti. Škola svakim danom prerasta iz
i od njegove osposobljenosti za primjenu iste. ustanove za prenošenje znanja u odgojno-obrazovnu
organizaciju u kojoj se to znanje usvaja i gdje učenik
Zbirne rezultate koje smo dobili istraživanjem o uz saradnju i partnerstvo sa nastavnikom razvija svoje
prisustvu inovativnih modela i sistema, prema sposobnosti i formira ljudske vrijednosti. Ona teži da
procjenama učenika prikazati ćemo grafički. osposobi učenika da spoznaju svijet i aktivno učestvuju
u njegovom mijenjanju.
28.6 28.4
30 Da bi škola odgovorila izazovima koji se pred nju
postavljaju, ona mora biti inovativna, a za inovativnost
25
je vrlo važno da nastavnici, kao nosioci procesa
20 17.9 podučavanja, budu podržavali inovativne pristupe,
15.3
15 modeli i sisteme. Glasser (1994) smatra da je
9.8 podučavanje teška aktivnost, posebno što se
10 zanemaruju potrebe i učenika i nastavnika i da su sve
5 metode podučavanja koje zanemaruju ove potrebe
osuđene na propast. „Za kvalitetan i produktivan rad i
0
motiviranje učenika vrlo je značajno uspostaviti
pozitivan razredni odgoj, koji se najčešće opisuje kao
svrhovit, radni, opušten, srdačan, poticajan i sređen.
Ovakav ugođaj olakšava učenje time što upravlja i
Grafikon 1. Procjena učenika o prisustvu inovativnih održava pozitivan odnos i motiviranost učenika za
modela nastave nastavni čas“ (Glasser, 1994:45). Nastavnici smatraju
da oni u velikoj mjeri primjenjuju inovativne modele i
Uzimajući u obzir reformu obrazovanja koja je sa sisteme.
sobom donijela određene pozitivne pomake u primjeni
72
Educa, časopis za obrazovanje, nauku i kulturu Godina XII, broj 12
Tabela 4. Procjene nastavnika o prisutnosti inovativnih sistema modela
Indikatori inovativne nastave Škola N Mean Medain SD Min Max
U nastavnom procesu koristim nove načine rada Osnovna 149 3,79 4 0,755 2 5
Srednja 166 4,21 4 0,664 2 5
Postavljajam nove probleme i potičem učenike da ih Osnovna 149 3,97 4 0,77 1 5
rješavamo Srednja 166 4,24 4 0,675 3 5
Pripremam zadatke različite težine Osnovna 149 4,23 4 0,793 2 5
Srednja 166 3,92 4 0,882 2 5
Predlažem 2-3 načina rada i realizujem onaj način za koji se Osnovna 149 3,51 3 0,815 1 5
izjasni većina učenika Srednja 166 3,29 3 1,206 1 5
Na uzoran način obrađujem dio lekcije nakon čega učenici Osnovna 149 3,27 3 0,971 1 5
samostalno obrađuju ostale dijelove lekcije Srednja 166 3,37 3 1,14 1 5
Koristim savremene nastavne tehnologije Osnovna 149 3,51 4 1,02 1 5
Srednja 166 4,05 4 0,957 2 5
Realizujem poseban način rada sa djecom s posebnim Osnovna 149 3,84 4 1,121 1 5
potrebama Srednja 166 3,42 4 1,407 1 5
Primjenjujem interaktivan rad Osnovna 149 4,03 4 0,791 2 5
Srednja 166 4,29 4 0,654 3 5
Analizirajući indikatore putem kojih su nastavnici
procjenjivali, prisusutvo inovativnih modela i sistema u 39.4
40
procesu podučavanja, primjećujemo da je dominantna
35
vrijednost meana za nastavnike osnovne škole 26.8
30
(M=4,23) za indikator „Pripremam zadatke različite 22.4
25
težine“. Zanimljivo je da su ovaj indikator i učenici
20
rangirali na prvo mjesto, što pokazuje ujednačen stav
15 9.17
učenika i nastavnika.
10
Inovativna snaga nastave različitih nivoa ogleda se u 5 2.2
uvažavanju učenikovih sposobnosti, predznanja i 0
interesovanja na bazi njegove individualnosti onakve
kakva jeste. Ova nastava pomaže nastavniku da
efikasnije organizuje nastavni proces i, što je još
važnije, stvori uslove u kojima će učenici vlastitim
angažovanjem naučiti da uče. Svaki učenik realizuje Grafikon 2. Procjena nastavnika o prisustvu inovativnih
zadatke na osnovu svoje sposobnosti i svog stepena modela nastave
(pred)znanja. Za razliku od nastavnika osnovnih škola,
Ovi pokazatelji u procjeni nastavnika osnovnih i
nastavnici u srednjim škola na prvo mjesto prema
srednjih škola su izuzetno ohrabrujući jer je većina
vrijednosti meana (M=4,29) izdvojili su indikator
nastavnika upoznata sa svim modelima nastave i
„Primjenjujem interaktivan rad“. Za razliku od
mnoge od njih u velikom procentu primjenjuju u
tradicionalnog pristupa, u kome je nastavnik bio glavni
realizaciji procesa podučavanja učenika. Ako bismo
nosilac slanja poruka i subjekt odgojno-obrazovnog
izvršili zbrajanje dvije procjene koje afirmativno
procesa u svim sferama, a učenik primalac poruke i
iskazuju prisustvo inovativnih sistema i modela
objekt odgojno-obrazovnog procesa, u interaktivnoj
savremene nastave, uvijek i često, došli bismo do
nastavi i interaktivnom učenju i podučavanju ove uloge
velikog procenta od 61,8% .
se mijenjaju u korist učenika. Za nastavnika su
rezervisane brojne druge i nove uloge (facilitator, Analizom svih inovativnih sistema i modela nastave
koordinator, vaspitač, pronalazač, kreativac). možemo primijetiti da se prema mišljenju nastavnika,
izdvaja jedan model inovativne nastave koji je
Najmanju vrijednost meana (M=3,37 za nastavnike
dominantan. To je nastava različitih nivoa složenosti.
osnovne škole i M=3,37 za nastavnike srednje škole)
Ovaj model savremene inovativne nastave rangiran je
nalazimo kod indikatora koji je opisivao egzemplarnu
na prvom mjestu i prema procjenama učenika. Od
nastavu „Na uzoran način obrađujem dio lekcije nakon
ukupnog broja ispitanih nastavnika N 315 osnovnih i
čega učenici samostalno obrađuju ostale dijelove
srednjih škola, njih 41,58% izjasnilo se da u svom radu
lekcije“. Egzemplarna nastava podstiče nastavnike da
uvijek primjenjuje savremeni model nastave po
stvaralački pristupaju obradi nastavnog gradiva,
nivoima. Na osnovu analiziranih podataka, primjetno je
omogućuje da se opširnije nastavne cjeline, u kojima
da su inovativni modeli i sistemi u većem procentu, u
ima dosta sadržaja, uspješno i uzorno obrade, ali ima i
odnosu na procjenu učenika, prisutni u procesu
određene ograničenosti, poput one da učenici uče po
podučavanja.
modelu, po obrascu koji im je dao nastavnik, a u životu
će vrlo često biti pred zadacima koje je nemoguće
riješiti po već prihvaćenom tuđem modelu.
73
Godina XII, broj 12 Educa, časopis za obrazovanje, nauku i kulturu
Percepcija inovativnih sistema i modela iz dostignuća i time će otvoriti vrata škole inovacijama.
perspektive direktora osnovnih i srednjih škola Direktori škola, osim neposrednog kontakta sa
Promjene u obrazovanju uključuju unapređivanje učenicima i nastavnicima, imaju obavezu da redovno
opće organizacije odgojno-obrazovnog rada škole. prisustvuju (najmanje jedanput godišnje) časovima
Fokus se usmjerava sa pojedinačne na koncepcijske svakog nastavnika. Ovaj dio posla direktora je značajan
promjene, od mjere postignuća učenika do ukupnih radi valorizacije rada nastavnika, ali i pomaže direktoru
rezultata škole, od nastavnika, kao subjekta promjene, da kroz neposredno prisustvo realizaciji nastavnog
prema direktorima, kao rukovodiocima i nosiocima procesa ima uvid u način rada nastavnika, njegovu
razvojnih promjena. Poboljšanje organizacije rada pripremu i komunikaciju sa učenicima. Kvalitetan i
škole uključuje restrukturiranje i prihvatanje novih educiran direktor može svojim znanjem i iskustvom
ideja i novih načina djelovanja. Uloga direktora u pomoći nastavniku u svim fazama realizacije nastavnog
prihvatanju i promovisanju promjena i inovacije od procesa, od pripreme, realizacije i vrednovanja znanja.
velikog je značaja za cjelokupnu odgojno-obrazovnu Naše istraživanje obuhvatilo je 14 direktora škola koji
djelatnost škole. Ako je direktor obrazovan i posjeduju su svoj stav o realizaciji nastave na inovativan način
kvalitetnu viziju škole, on će pratiti i nova tehnološka iskazali u tabeli br. 5.
Na osnovu dobivenih rezultata možemo uočiti da su nastave možemo potražiti u njenim slabostima: učenje
direktori osnovnih i srednjih škola procijenili da je po modelu, teško je sadržaje podijeliti na
indikator „...interaktivan rad i uz komunikaciju realizuju reprezentativne i analogne, neophodno je dosta
nastavne sadržaje“ imao najveću vrijednost meana vremena za pripremu ove nastave i nije primjenjiva u
(M=4,14, M=4,00) ). U interaktivnom procesu učenja i istoj mjeri u svim predmetima.
podučavanja koje je prisutno u osnovnim školama, Ako sumarno analiziramo dobivene rezultate, vidljivo
ostvaruje se saradnja između nastavnika i učenika i to je da je procjena direktora škola da nastavnici u velikoj
u obliku zajedničke konstrukcije novih znanja i u vidu mjeri koriste inovativne sisteme i modele nastave.
aktivnosti nastavnika i učenika koje su Dvije afirmativne procjene uvijek i često pokazuju nam
komplementarne, odnosno koje se dopunjuju. U okviru da 58,7% direktora smatra da nastavnici u svom radu i
interaktivne nastave, učenici u nastavnom procesu realizaciji nastavnih aktivnosti koriste jedan od
većim dijelom uče saradnički, kroz grupni ili tandemski inovativnih sistema i modela.
rad diskutuju o materijalu za učenje i zadatoj temi i
pripremaju prezentacije. Interaktivno učenje je proces 46.8
koji rezultira relativno permanentnim promjenama u 50
razmišljanju i ponašanju koje nastaju na osnovu 40 34.1
iskustva, tradicije i prakse ostvarene u socijalnoj 30
interakciji, a komunikacija u realizaciji interaktivne
20 11.9
nastave je nenasilna, humana, poticajna, demokratska 6.35
10 0.8
i višesmjerna jer je usmjerena na relaciji učenik-učenik,
učenik-nastavnik, nastavnik-učenik, učenici-nastavnik i 0
nastavnik-učenici. Direktori osnovnih i srednjih škola su
procijenili da je najmanje prisutna egzemplarna
nastava „...predlažu 2-3 načina rada i realizuju onaj
način za koji se izjasni većina učenika“ ( M=2,71, Grafikon 3. Procjena direktora o prisustvu inovativnih
N=3,43). Razloge za slabiju primjenu egzemplarne modela nastave
74
Educa, časopis za obrazovanje, nauku i kulturu Godina XII, broj 12
Razloge za veliko pozitivno mišljenje koje je vidljivo obrazovni proces je područje koje stalno zahtijeva
kod direktora škola o prisustvu inovativnih sistema i inoviranje kroz primjenu novih interaktivnih i
modela nastave možemo potražiti u činjenici da većina inovativnih modela nastave u funkciji poboljšanja
nastavnika u toku jedne školske godine u sklopu međusobne komunikacije svih njenih aktera.
individualnog stručnog usavršavanja ima ogledne
časove. Na ovim časovima koje nastavnici pripreme Komparacija procjena ispitanika o prisustvu
prisustvuju članovi aktiva određenih predmeta i inovativnih sistema i modela u nastavi
direktori škola. Sve to rezultira time da se nastavnici Kvalitetan i efikasan nastavni proces temelji se na
izuzetno dobro pripreme i samostalno odabiru određeni uvjerenju svih aktera da rade kvalitetno i efikasno.
inovativni model uz korištenje savremenih nastavnih Nastavnik treba da radi na pripremi, realizaciji i
pomagala. Prilikom realizacije inovativnih modela valorizaciji inovativne nastave. Da bi se realizacija
nastavnici aktivno komuniciraju sa učenicima u svim inovativnih modela savremene nastave u potpunosti
fazama nastavnog procesa. mogla ostvariti, neophodno je da su učenici upoznati
Analizirajući tabele i indikatore vidljivo je da se sa istim i da imaju pozitivno mišljenje o njima. Uloga
izdvaja jedan model koji je od strane direktora najviše direktora škola od velikog je značaja. Njihova stručna,
rangiran, odnosno dobio je najveću frekvenciju pedagoška i svaka druga podrška omogućit će da
pojavljivanja. Riječ je o interaktivnoj nastavi. Od savremeni inovativni sistemi i modeli nastave još više
ukupnog broja ispitanih direktora osnovnih i srednjih egzistiraju u nastavnom procesu.
škola N 14, njih 10 ili 71,42 smatra da nastavnici često U kakvom su odnosu mišljenja i uvjerenja učenika,
u svom radu primjenjuju interaktivnu nastavu. nastavnika i direktora škole o prisustvu ovih sistema
Interaktivna nastava podstiče demokratsku možemo vidjeti prikazane u tabeli br. 6.
komunikaciju učesnika nastavnog procesa. Odgojno-
Tabela 6. Komparacija procjena ispitanika o prisustvu inovativnih sistema i modela
Rb. Procjene % % % % %
Ponekad
Rijetko
Uvijek
Ispitanici
Nikad
Često
Ukupno
Frekvencija f F F f f
1. Učenici 58 9,83 106 17,97 169 28,64 167 28,31 90 15,25 590
2. Nastavnici 7 2,22 29 9,21 85 26,98 124 39,37 70 22,22 315
3. Direktori 1 7,14 1 7,14 4 28,57 6 42,86 2 14,29 14
Iz tabele je vidljivo da postoji određena razlika u učenika i direktora škola. Učenici su mišljenja da
procjenama i mišljenju ispitanika. Da bismo još bolji 15,25% nastavnika uvijek koristi jedan od modela
uvidjeli tu razliku, rezultate ćemo prikazati grafički. inovativne nastave, direktori škola smatraju da 14,29%
nastavnika uvijek koristi neke od inovativnih sistema u
realizaciji nastavnog procesa. Za razliku od njih,
Učenici Nastavnici Direktori
22,22% nastavnika se izjasnilo da uvijek u realizaciji
45 50 nastavnog procesa koriste neke od inovativnih sistema.
39.37
40 45
42.86 Da bismo provjerili da li ima statistički značajne
40
35 razlike u odgovorima svih ispitanika, izračunali smo χ²
28.64 26.98 28.31 35
30 test koji iznosi 38,85 za procjenu prisutnosti inovativnih
28.57 30
25 22.22 sistema i modela u realizaciji nastavnog procesa,
17.97 25
20
15.25
prema mišljenju učenika, nastavnika i direktora škola.
20
15 Izračunata vrijednost χ2 testa 38,85 veća je od
9.83 9.21 14.29 15
10 10 graničnih vrijednosti na nivou 0,05 χ2= 12,6 i na nivou
5 2.227.14 7.14
5 0,01 χ2=16,8 za odgovarajući stepen slobode ( df=6 ),
0 0 što nas dovodi do zaključka da postoji statistički
Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek
značajna razlika u procjeni učenika, nastavnika i
Grafikon 4. Procjene ispitanika o prisustvu inovativnih direktora škola o prisutnosti inovativnih sistema i
modela u nastavi modela nastave. Za razliku od učenika koji su
procijenili, u najvećem broju slučajeva, da su inovativni
Najveći nivo slaganja svih ispitanika možemo modeli ponekad prisutni u realizaciji nastavnog
primijetiti na sredini grafičkog prikaza, tj. kod procjene procesa, nastavnici i direktori su istakli da je realizacija
ponekad. Izuzetno je mala razlika u procjeni učenika, nastave po inovativnim modelima i sistemima često
nastavnika i direktora škola. Najveću razliku možemo prisutna.
primijetiti kod procjene nikad. Učenici i direktori škola,
smatraju da postoje određeni nastavnici koji nikad ne ZAKLJUČAK
realizuju nastavu po inovativnim sistemima i modelima.
Uloga inovativnih sistema i modela je da se učenik
Za razliku od njih veoma mali procent nastavnika,
iz pasivnog slušatelja i gledatelja promijeni u aktivnoga
2,22% se izjasnio da ne koristi inovativne modele i
učesnika odgojno-obrazovnog procesa te da omogući
sisteme u realizaciji nastavnog procesa.
učenicima da budu organizatori i realizatori takve
Najafirmativnija tvrdnja uvijek također je pokazala
nastave. Inovativni modeli omogućuju nastavniku da
određenu razliku u procjenama ispitanika. Slično kao i
na što kvalitetniji način pripremi i realizuje proces
kod procjene nikad nailazimo na slaganje u mišljenju
75
Godina XII, broj 12 Educa, časopis za obrazovanje, nauku i kulturu
učenja i podučavanja. Da bi se škola razvijala, Jandrić, P., Boras, D. (2014). Kritičko e-obrazovanje:
neophodno je da se u njoj stalno istražuje, usavršava, borba za moć i značenje u umreženom društvu. Zagreb:
mijenja, eksperimentiše, jer je to neophodno za FF Press, Tehničko veleučilište u Zagrebu
inovacionu klimu. Naše istraživanje je utvrdilo da Mandić, D. (2003). Didaktičko-informatičke inovacije u
nastavnici u osnovnim i srednjim školama realizuju obrazovanju. Beograd: Mediagraf.
nastavu po inovativnim modelima i sistemima. Matijević, M., Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena
Primjetno je bilo da je, prema mišljenju svih ispitanika, na učenika. Zagreb: Školske novine.
inovativna nastava prisutnija u osnovnim školama. Rosseti J, Fox PG. (2009). Factors related to successful
Vrijednosti dobivene računanjem χ2 testa 38,85 teaching by outstanding professors: An interpretive
ukazuju da postoje razlike u procjenama svih ispitanika study. J Nurs Educ 48(1):11-16.
o prisutnosti inovativnih modela, na osnovu čega
Suzić, N., Đorđević, J., Matijević, M. i Mandić, P. (2010).
možemo odbaciti našu hipotezu istraživanja
Hrestomatija: Inovacije i primjena pauerpointa u
„Pretpostavljamo da ne postoje statistički značajne nastavi (2. dopunjeno izdanje). Banja Luka: XBS
razlike u procjenama među učesnicima odgojno-
obrazovnog procesa o prisutnosti inovativnih modela Šejtanić, S. (2016). Stilovi rada nastavnika. Mostar:
Nastavnički fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“
nastave u realizaciji procesa podučavanja“. Nastava po
inovativnim sistemima je teorijski zasnovana kao Wallace, B. (2000). Teaching the very able child
motivirajući i demokratski otvorena. Ovi empirijski Developing a Policy and adopting Strategies for
zasnovani pokazatelji govore da je inovativna nastava provision. London: David Fulton Publishers
prisutna, ali i da je potrebno i dalje raditi na njenoj Вилотијевић М. и Мандић Д. (2015). Управљање
većoj primjeni u realizaciji procesa podučavanja. развојним променама у васпитно-образовним
установама. Београд: Учитељски факултет у
LITERATURA Београду.
Borić, E. (2013). Metodika visokoškolske nastave. Osijek: Голубовић-Илић, И. (2008). Могућности и ефекти
Grafika d.o.o. иновирања наставе природе и друштва задацима
различитих нивоа сложености. Иновације у настави,
Glasser, W. (1994). Nastavnik u kvalitetnoj školi. Zagreb:
21 (1), 51-60.
Educa
Јовановић, М. Димић, Н. (2016). Индивидуализација
Ilić, M., Davidović, Lj. (1998). Inovacije u nastavi biologije
наставе примјеном задатака на три нивоа
i poznavanja prirode (dopunjeno i izmijenjeno izdanje).
сложености као модел иновације у настави. Vranje:
Beograd: Učiteljski fakultet
Годишњак Педагошког факултета у Врању, књига
Jakšić, Ž., Pokrajac, N., Šmalcelj, A., Vrcić-Keglović, M. ВИИ,
(2005). Umijeće medicinske nastave. Zagreb:
Medicinska naklada.
INFORMACIJE O AUTORU
Semir Šejtanić
Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru
Nastavnički fakultet
e-mail: [email protected]
76