oe Fein ‘TRINOW ¢.0.0.*% pipreme 2a dntovny natu prijanre spe i UURED | NASTAVA: Strajarska cesta 24, Zagreb ww RING he ‘TEL. O1/ 6672 404, 65M: 095 1333 333, © Terezija Pavié-Pezer i dr. sc. Igor Medié Nakladnik: Trinom d.0.0 13, dopunjeno izdanje studeni 2021. Nijedan dio ove skripte ne smije se preslikavati ni umnoiavati na bilo koji natin, bez pismenoga dopustenja nakladnika. Za internu uporabu. HRVATSKI JEZIK ZA DRZAVNU MATURU Sadriaj ESEJ IZ HRVATSKOGA JEZIKA NA DRZAVNO! MATURI. OPIS ISPITNIH DJELA ZA ESE1... KAKO SE VREDNUJE ESE! NA DRZAVNO) MATURI2.. RADIONICA ~ KAKO NAPISATI I2VRSTAN ESEI IZ HRVATSKOGA JEZIKA NA NATUR? UVOD U PROUCAVANJE KNJIZEVNOSTI., URIKA, EPIKA DRAMA, DISKURZIVNI ROD. POVIJEST KNIIZEVNOSTI (PREGLED). ‘TEMELINA CIVILIZACUSKA DIELA. ANTIKA, SREDNJI VUEK... HUMANIZAM | RENESANSA, BAROK KLASICIZAM nee : PROSVJETITELISTVO.... so ROMANTIZAM. REALIZAM | NATURALIZAM RAN MODERNIZAM [ESTETICIZAM KNUIZEVNOST 20, STOLIECA. (MODERNA KNUIZEVNOST, MODERNIZAM.. JEZIK, FONETIKA | FONOLOGIN MORFOLOGUA, SINTAKSA vn LEKSIKOLOGUA POVIIESTJEZIKA... RIESENJA PITANJA ZA PONAVLIANE | USUSTAVLIIVANJE GRADIVA... DODATAK SKRIPT! ~ PJESME ESEISKIH AUTORA.. “Hons Us dei Uy ows fossa wn a>ae “TRINOM d.0.0.6 pripreme ze dan maturu’prijaine spt 2 URED i NASTAVA: Sirajasha cesta 24, Zegreb 1672 404, GoM: 095 1333 383 TR NS Lhe ve ESEJ [IZ HRVATSKOGA JEZIKA NA DRZAVNOJ MATURI F371 “U evame pogiovbu aout et: koje die ste eseopostje no mata! Hrvetskoga faa ka je udlo caja won Hrvtskoge erika kolo tego pe seo matt koja su propane esta dito se wenje ka se sal ee gmat kako fad data an isan esa =k nat doo ese) ie east fer! | ioibe BREAnICN ATE] Na nastavi knjiZevnosti upoznali ste esej kao knjiZevno-znanstveni tekst. U eseju se obraduju raalitite teme iz Fivota, ananostl iti umjetnosti, Obrada teme istodobno je znanstvena, jer ukljucule adredeno znanje i razmiiljanje 0 teml, | umjetnitka jer podrazumijeva autorovu sposobnost umjetnitkoga izteZavanja. Na driavno] maturi va8 je zadatak napisati sastavak (tzv. Skolski esej} u kojemu cete primijeniti svoje znanje iz teorije i povijesti knjizevnosti te istodobno izraziti svoje miljenje | pokazati kreativnost | pismenost. Po tome se Skolski esaj ne raziikuje bitno od uobléajenih eseja. U Eemu je onda razlka? U Skolskorne eseju izhor tome nije slobodan, a u obradi teme trebate slijedititav. smjernice. (Ove godine bit ée vam zadan jedan esejski zadatak, koji se odnosi na fednu od dvaju navedenih vista Skolskoga eseja: 1. interpretacijsit ese) Uz smjernice 2a pisanje eseja bit ée varn zadan bar jedan knjifevni tekst (ulomak ili plasma) s poplsa esejskih djela. Uz taj tekst ‘moe vam biti zadan knjidevni il nekniiZevni tekst koji je povezan sa sadrtajem, strukturom, idejom ili knjizevnim kontekstom pojedinoga ispitnog dieta. Vrijeme 2a pisanje ogranizeno je na 160 minuta, 3 bro} Je rijeti zaclan {na A-razini najmanje 400 rijeéi, nna B-razini najmanje 350 jedi). Vas se eso] ispravija i ocjenjule prema razradenim kriterjima koji se nazlvaju opisivaéima, a udlo esoja u ulupnome uspjehy na maturi iznosi 33 % ukupnoga broja bodova. Dakle, vrlo je vaéno nauiiti | uvjedbat! pisanje Skolskoga eseja te upounati natin na koji se eve} vrednuje na drEavnej maturi! J_| 2. Interpretaciiski usporedni ese} | (onis sonra oieia ZA ESE | U Ispitnome katalogu iz Hrvatskoga jezika za Skolsku godinu 2023,/2022. na vio} razini (A-razini) propisano je deset, a na ‘osnovnoj razini (B-razini) sedam esejskih djela: Fsejska deta na niZoj recinis Escisia deta na vigoj razini: L.A. Camus: Stranae 1. Ch, Baudelaire: izbor iz pjesnistva 2. F.M. Dostojevski: Zlocin /kozna 2. A. Camus: Stranac 3, Hrvatska pjesnigtvo 3. FM, Dostojeuski: Zlogin I koana {Antun Branko Simi, Tin Ujevié) 4, 4. W. Goethe: Potnje mladog Werthera 4. F. Katka: Preobrozba 5. Hirvatsko pjesnistva 5. M. Kslefa: Gospade Glembajest (Antun Branko Simié, Tin Ujevic} 6, |. Maduranié: Smrt Smoil-age Cengiéa 6. F. Kafka: Preobrazba 7. W. Shakespeare: Hamlet 7. M. Kele¥a: Gospoda Glembajevi 8 R. Marinkovié: Kiklop 9. W. Shakespeare: Hamlet 10. Safoklo: Antigona (FAROE vacontie NA REACT NORTE Vai ée esej nakon odriane mature éitati i ocjenjivati profesor! Hrvatskoga jezlka (tzv. ocjenjivati), a vrednovat ée ga prema utvrdenim kriterijima (tev, opisivatina}. Opisivati se dijele u nekotiko skupina, a svaka od allh Ima adredent dio w bodavanju sela. Eseji koje napiete na pripremama u Trinomu bit é¢ ispravljani na sti nagin. Tri su skupine opisivata opisane u nastavku. A, POZNAVANIE | RAZUMUEVANIE TEKSTA (donos! 50% bodova prodvidenih za ese ~ uliuzuje prepoznavanie obilleja polaznoga teksta/polaznih tekstova = provietava se jase fi razumjeliodiomak i protitali djelo ocjenjuje se potérijepljenost tril i sinteza argumenata, stavova i itateliskoga iskustva U eseiu od vas se ogekyje da smijestite ulomak w kontekst knjiZevnoga djela, smjestite djelo u kajiZevnopoviiesno razdoble, odredite temu/teme | fobulufabule djele, opiéete komporieiu djel, prepoznate problem koji se obraduje u odtombu, vodte ob Hk/ihoe ke planks ulm, prepornate esti obled s U prep data obvezno sled sje ed smjemica ne morate poftovat, ali nw ave aioga teksta s oni Sto anoie v diviu u Getind {ako Je pola tekst odlomok]. Ako delo ite prottal Ine neku sriemicu ne arate oogovort,pokiate fi potsnogs clea log pate do expt. Uy nae porno’ Bt ence Teka.»TRING 3 Gos ea onesie Nee seo utes eee codlamka i smjernica ievuéi Sto vise podataka koji €e var pomoti da odgovorite. Ako ne znate Sto biste odgovorili na neku smjernicu, preskoéite Je, a vige pozornosti posvetite smjernicama na koje znate odgovor. Svoje turdnje i zapaianja obvezno potkrijepite primjerima iz odlomka koje éete parafratirat (preprigati il ctirati (doslovno prenijet ix odlomka u svo) ese). Pazite da vai esej ne bude niz nepovezanih odgovora na ponudene smjernice. Svaku smjernicu uklopite u ese} koji mora biti cjelovit tekst! B, POVEZANOST TEKSTA (donos! 15 9% bodova predvidenih za ese} = ukljuduje sadrZajno oblikovanje teksta u tri dijela (uvod, razrada, zakijutak) = ofekuju se pravilno oblikovane i jasne reéenice prikladne duline | bez nepotrebnih ponavijanja - vrednuje se smislena povezanost medu reéenicama i logitnost te povezanost cjeloga teksta ~ podrazumijeva se prikladan esejistitki stil C._UPORABA HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA (donosi 35 % bodova predvidenih za ese} ~ ukljuéuje pravopisnu totnost: lief, £/6, 42/4, veliko i malo siovo, sastavijeno i rastavijeno pisanje rijeti, zarezi, navodnici, kratice, pisanje naveska (s/sa, k/a) ~ ukljuéuje morfologku i sintakti¢ku toénost: pravilni oblic rie (deklinacija, konjugacija, komparacija); eramatidka povezanostrijedi (sroénost), ukloplienost rjedi u regenicu, red rijedt i polozaj zanaglasnica = ukljuéuje leksiéku tognost: prikladno znagenje rijeti, prikladan odabir rijeti, prikladan rjeénik (treba izbiegavati nepotrebne ‘tudice, posebno anglizme, kaa i dijalektizme i Zargonizme} PAZITE! Vai se ese] neée vrednovati ako se ne budete driall strogih pravila o pisanju Skolskoga eseja na maturi! Skolski se ese} nege vrednovati ako: nema dovoljan broj rijegi (depuéteno je odstupanie od 10 % od zadanoga broja rijet)) «se pristupnik nepristojno izratava + pristupnik nije napisao tekst u obliku Skolskoga eseja (nego npr. pjesme, price itd.) « pristupnik crta ili lustrira na listu za Skolski ese} « pristupnik nije odgovorio na zadatak 2a &kolski ese] ‘je rukopis potpuno netitak ‘je ese} napisan velikim tiskanim slovima +e pristupnik potpisae punim imenom i prezimenom STRUKTURA ESEIA UVOD ~ Sastoji se od jednoga odlomka koji treba imati Zetiri do pet rezenica. U njemu tokalizirate polazni tekst, tj. povezujete ga 'sdjelom, piscem | razdobljem te najavijujete temu eseja. Nemojte zapotinjati esej frazama poput: ,U ovom eseju analitirat éu...", nego lokalizirajte polazni tekst, npr.: ,Roman Zlatin i kezna Fodora Mihallovita Dostojevskog nastao je 1860-ih te pripada raxdo- blju visokoga ruskog realizma." Ne morate odmah potpuno urediti uvod. Uredite ga na kraju kada napigete razradu i zakijuéak, RAZRADA ~ Treba biti dua od uvoda, oblikujte je u nekoliko odlomaka (04 triju do pet). U njoj edgovorite na smjernice koje su vam postavijene i izbjegavajte prepritavanje radnje. PokuSajte razvitiideje koje ste naznatili u uvodu i pokuSajte uvjeriti gitatelja (ocjenjivaéa) u ispravnost svojih misli zapazanja. Svoje turdje potkrijepite citatima iz tekstova, Nemojte pisati o onome o éemu vas se ne pita u smjernicama Jer va to ne donosi dodatne bodove. Regenice u razradi smisleno pavetite. Kad treba, slutite se nekim od ovih rjetlfizraza (zovu se konektori}; = suprotni: medutim, noprativ, za razliku od toga, sjecine strane, s druge strane + aditivni: Stovile, osim toga, uz to, sto tako, uza sve navedeno = rakljuéni: prema tome, dakle, stogo, s obzirom na to, zato ~ dopusni: jpak, usprkos tamu, bez obzira na, unatoé tom - objasnidbent: naime, drugim rjetima, tatnije reéeno, jednostavnije reéeno, bole re¢i. Pazite na pravilno citiranje, Kad citirate stihove, prepisujete ih u nizu u jedniome retku, ali kosom crtom naznagujete da se u ‘tekstu iz kojega citrate prelazi u novi redak. Evo nekoliko primjera pravilnoga citiranja: Baudelaire 2a mirise kaze da su ,ko polja zeleni,slatki ko oboe’, cime je istaknuo njihov dozivja U djelu se govorio Zivotu , plav jedna” io Zovjekovu odnosu prema njemu. U djelu se govorio neizbjeZno| smrti:, rij se u Jame gorskijeh hridi / Smrt svuda te stidom sli.” ZAKLIUCAK — Logitki sled nakon razrade I njime se zaokruzuje smiseo cljeloga eseja. Sastoli se od jednoga odlomka koji sadrti rnekoliko reéenica, U njemw ne smijete ponavijat iil preprigavati ono sto ste veé napisali u razradl, nego trebate istaknuti ono Sto je najvatnije za temu eseja koju ste najaviliu uvodu. ‘Nena Eat jte do vapjthe. Up rae fomad il de mane Riba.»mee toh a TRINOM 4.0.0. pripreme 20 drzawu maturu i prijamne ispite TRIN Une cra Sesacted es or trina Lae TEL. OL/€472 404, GSM: 095 1333 339 RADIONICA — KAKO RIAPIGAT IZVRSTAN ESE! Iz HRVATSKOGA JE2iKA NA MATURIP Kada dobijete escjski zadatak, koji se sastoji od jednoga ili viSe odlomaka iz jednoga il vide esejskih djela (a moze sadrZavatl | odlomak iz teksta koji uopée nije na popisu eselsklh djela), zadatku trebate pristupiti promisijeno | s jasnim planom kako biste ‘na najboljl natin iskoristil vrijeme za pisanje koje mate me ragpotaganju (160 min) i astvarili najveéi moguei broj bodova (ese) nosi 40 bodova pa uz 80 bodova iz testa Gini 33 % ocjene iz Hrvatskoga jezika na maturi). Prijedlog preporutenth koraka koji sliiede primjenjiv je na obje wste eseja (interpretecifski | usporedni}, a vai prvi zadatak bit ée napisat!Interpretatijski ékelski ese Preporutent koract: 1) Pogledajte iz kojega su djela ili iz Kojih su djela zadani odlomci, tj. polazni tekstovi, Prije prvoga éitanjai polazhoga teksta pokutajte se prisjetiti Kjucnih pojmova o tome djelu tako da veé pri prvome Zitenju teksta razmisljate na koje Je hatine ‘odtomak koji gitate povezan s djelom u celinit 2} Nakon prvoge éitanje polaznoga teksta {ill polaznih tekstova} pozorno protitajte smjernice za pisanje eseja. Smjernice su iznimno bitne. se}! bodovant § najyecim brojem bodova, asim Sto su. pravopisno | gramatizki totni te jasni | kompozicjski dobro oblikovani, temoljto | argumentirano obraduju zadane smjernice. Kako biste se lakée snaill tu smjernicama, mozete ih praxtomiti” na manje dijelove take Sto ete oznatith pojedine glagole koji vas upuculu Sto trebate napravitl s polaznim ‘tekstam (npr. smfestite u razdoblje.., anatizirajte postupke..., usporedite likove... objasnite 2natenje.., iznesite svoj tav.}! 8) Nakon Sto ste iz smjernica istitall to ste od vas trail, ponovna se vratite polaznome tekstu (ili polaznim tekstovima), Oznadite (podertavanjem u potaznome teksty ili kragim komentarima uz tekst) dijelove za koje vam se Gini da su u i2ravnoj vezi sa smjernicama. Premda neke smjernice od vas fvaze poznavanje djele u cjelini i u eseju morate fanijeti podatke o autoru io rad cjeline djela, potaznt tekst uvijek mora biti Ishodléte f sredlte vatega esojal 4) Urmite jedan of listova za koncept Koll dete dobiti uz ispitne materiale | iskoristite ga za saletu razradu PLANA PISANIA, Na tome listu za koncept oznatite podnaslove ,uvad", ,razrada' | ,2akljugak" tako da ispod svakoga podnasiova ostavite vige praznih redaka. Potom na temelju polaznoga teksta (ili polaznih tekstova) | smjernica popifte sazete natuknice koje ete ‘odmah razvrstavati na uvod, razradu ili zalljutak Uvod treba sadréavati asnowne podatie 0 autoru i djelu, ti. Kontekstualizacju (lokalizacijy)djela u razdoblje | polaznoga tekst U dlelinu djela u skladu s poéetnim smjernicama, razrada Je najopsetniji dio eseja podijeljen na od tri de pet odlomaks u kojemu treba obraditi vecinu smjernica koje se odnose na interpretacu polaznoga teksta i djela u cjtini, a zakljucak, koji je odjeclnako opse#an kao i uvod, treba istaknut! ono Sto je najvaznije za temu esoja i mode sadriavati obradu zavréne smjernice U kojoj se od vas trazi da iznesete svoje misljenje 0 problemima v djelu, Natuknice trebaju sacréavati kjuzne podatke, uvide i ideje koje na temelju smjernice morate obraditi v esejy. Uz pojedine natuknice pribiljedite i citate iz polaznoga teksta koji dobro oprimjeruju podatke, uvide ili ideje u njima. Nakon Sto ste popisali sve natuknice (dvije tl tri za uvod i zakijutak, a pet il vite za cazcadu}, razmisite je Hi njhov redoslijed logiéan i elite fh obradit! drukéijim redostiiedom u svojemu eseju. Posebnts pozornost pritorn posvetite natukmicama koje se odnose na razradu, ‘jin je pozelino poslozit u vie skupina (tr, Eetirii pet), Koje ée kasnije éiniti ulomie unutar vase razrade. Ako ste se odluéili 2a promjenu redoslijeda, naznatite tot Oblikovaniu plara pisanja posvetite prvih 30 minuta, 5) Na temelju plana pisanja oblikovanoga tt natuknicama na preastalim listovima za koncept napisite svoj cjeloviti tekst eseja. Tako éete izbjeci uobiéajeno ,krivudanje” na koje gubite jako mnogo vremena kad pisete Skolske zadace | druge tekstove, 2 bit ete sigurni da ste svojim esejom unaprijed obubvatill sve smjernice! Pripazite na opseg teksta jer esej na vigoj razini treba imati najmanje 400 rijeti, a gornja granica ne postoji. Kada dovrsite inaticu cjelovitoga teksta na lstu 2a koncept, progitajte ga posebno pazedi na pravopisne, gramaticke i stlske pogretke. (Pregled najéestih pogresaka nalazl se w tablicl w nastavku ovoga poglavlja). Potom pozocno prepisite svoj tekst na list za Cistopis. Potetak uvoda, razrade i zakljuzka te pojedinih odlomaka unutar razrade u éistopisu naznatite samo uvlatenjem potetnih redaka, nemojte preskaketi cjele retke unutar tekstal Za prepisivanje teksta na éistopis nemojte ostavljati manje od 60 minuita, Uz pomoé svojega profesora hrvatskoga jezika na pripremama uvjedbat éete prva éetiri predio¥ena koraka keko biste na temelju tako raaradenoga plana pisanja kod kuée samostaino oblikevall svoj prvi esej na ovim pripremama. Pred vama je zadatak 2a interpretativnt skolski ese] 0 Sofoktovo} Antigon! preuzet s jesenskoga roka vige razine mature 2013. godine. Sofoklova Antigana esejsko je djelo na obje razine mature Iz Hrvatskoga jecika. "le lg hadi iy a aad wap“TRENOM d.0.0.% pripreine ze drZawny marry! prone ipite 5 URED i NASTAVA: Strajersha cesta 24, Zegreb TEL, 01/6672 408, GM 0951353 293 SOFOKLO, ANTIGONA @> podatei za uvod: = Sofoklo (5. st. pr. Kr.) smatra se uz Eshila i Euripida jednim od trojice najvainijih starogrékih tragi¢era, starogrékoj tragediji dao je konatan oblik jer je uveo trecega glumca i umanjio vainost kora (zbora) za razvo} radnje, a njegovilikovi, premda su idealiziani, suwremenomu éitatelju djeluju stvamnije od Eshilovih likova satuvano je samo sedam cjelovitih Sofoklovih tragedija (Kralj Edip, Antigona, Edip na Kolonu, Elektra, Ajant, Filoktet, Trahinjanke) = Antigona je starogréka tragedija (podijeljena na sedam éinova) i radnja joj se nastavija na radnju Sofoklove tragedije Kral Edip = temeljna su obiljedja tragedije kao dramske vrste tragién! junak, tragiéna krivnja, tragitan zavrietak i uzviseni stil @> likovi: Antigona (glavna junakinjs, Edipova i Jokastina kei), Kreont (tebanski kralj i Antigonin ujak, brat Antiganine majke Jokaste}, lzmena (Antigonina sestra}, Hemon (Antigonin zaruénik i Kreontov sin}, Euridika (Kreontova supruga}, Tiresia (sljepi prorok) ‘©> dogadali koji prethode radnji Antigone (o kojima saznajemo iz mita { iz razgovora likova u drami): Edipovi sinovi Eteoklo i Polinik ubili su jedan drugoga u borbi za vlast nad Tebom pa vlast u gradu preuzima njihov ujak Kreont, koji nareduje da se Eteoklo pokopa sa svim poéastima, 8 Polinikov pokop zabranjuje jer je u trenutku smrti bio napadaé na grad te njegovo tijelo ostaulja nepokopano kao hranu iivotinjama ©> temeljni zaplet: Kreontu i njegovo) viadarsko] odluci suprotstavija se Antigona, Edipova kéi | Polinikova i Eteokiova sestra, koja smatra da svaki pojedinac ima pravo na pokop u skladu s drevnim obredima koje su ljudima namijenili bogovi, Antigona se tako, stavijajuéi botanske zakone | obitel| na prvo mjesto, suprotstavlla Kreontu, koji utielovijuje judske, dréavnitke zakone nadredujuél interes grada koji viada interesu pojedinca (©> sadrial: 1, dn: ie razgovora sestara Antigone i lamene saznajemo da Antigona, unatot krajevoj zabrani, planira pokopatibrata lemena se boj vast te odbija pomodi sestr | pokusava je odgovoriti od njezina nauma podsje¢ajud je na prokletstvo nihova roda (nihov otac Edip ub je svojege oca Laja | o¥enio se svojom majkom Jokastom, ne znajuéi da su mu to roctelj, as Jokastom je imao Zetvero djece: Eteokla, Polina, menu i Antigona). Medutim, Antigona ne Zli odustati ni pod cijenu smrti. 2 cn: Antigona je potajiio iaviila obred posuvi malo zemlje [praha) po bratovu tijlu. Kad stratai vide sto je ucinjeno protivkraljeve naredbe, jedan od nih dolax' to reti Kreontu, koji, unemiren i zaprepasten, nareduje da se nade krivac ili Ge okrivijeni biti strazari. 3. in: Straéari pred Kceanta devode Antigonu, koju su nail kako ponovno posipa bratovo tijelo prahomn i prinosi vu bogovima. Ona priznale svoj gin i objainjava Kreontu da oba svoja brata voli jednako te da se mora postovati boianski zakon o pokapanju mrtvih. Kreont nareduje da se Antigona kaznl (2ajedno s Izmenom, koja eli podijeliti krivicu sa sestrom). 4. ins Hemon, Antigonin zaruénik i Kreontov sin, olazi ocu, moll ga da oprosti Antigoni i upozorava ga da narod ne odobrava njegovu odluku. Kreont smatra da mora kaznit Antigonu iako mu je rod te optuluje Hemona da je slob | da ajime vlada Zena. Nareduje da se Antigona zatvori u kraljevsku sgrobnicu te da jo se da pit | jesti tek toliko da ne umre, 5. fn: Dok je odode u grobnicu u stint, Antigona se jada obra¢ajudi se Tebancima i svemoénim bogovima, 6. gin: Nakon upozorenja proroka Tiresie da ée ga logovi kazniti Kreont mijenja oduku i Salje sluge da oslobode Antigonu. 7. én: Drama zavrSava tragiéno ~ Antigona se u grobrict objesila, a Kreont ostaje bez sina Hemena, kj se ubije saznavsi da mu je zaruénica mriva, i ¥ene Euridike, koja takoder potini samoubojstvo kad sazna za sinovu smrt. ©> teme (problemska Zarista): sukob Antigone, koja brani boanske zakone, | Kreonta, koji brani ljudske, drZavnizke zakone, zapravo simbolizira svaki sukob pojedinca s viagcu Antigona se takoder veé na potetku drame suprotstavija i sestri Izmeni, koja ne eli sudjelovati u Antigoninoj pobuni i pokorava se Kreontovoj vladarsko] odluci, stoga se moze reéi da lzmena simbolizira Konformista, tj. pojedinca koji prihvaca pravila | nametnute vrijednosti zbog manjka hrabrost ili kako bi si olak8ao Zivot, Antigona nije konformist, nego buntovnica koja se bori za svoja uvjerenja i spremna je 2a njih umrijeti Kreont Je podjednako sloten lik kao | Antigona, Sto otkrivaju njegovi razgovori sa sinom Hemonom i slijepim prorokom Tiresijom, obojica ga pokufevaju odvratiti od njegove odluke, smatrajuci je izrazorn tvrdoglavosti koju ée Kreont skupo platiti ~ na primjeru Kreonta Sofoklo analizira (kao i Eshil na primjeru Zeusa u Okovanome Prometeju) ponaganje osobe koja je nova na Vlasti i koja strogim odlukama | nepopustljivo8éu pokusava uspastaviti svoj autoritet | izgraditi predodzbu o sebi kao 0 ‘odluénome viadaru ignorirajuéi pritom dobronamjeme savjete Razmislite 0 drugim (esejskim) djelima u kojima se na razlititim razinama javija tema otpora pojédinca prema drutvenim pravilima ili pojedingevo propitivanje nametnutih sustava vrijednostit ESEISKI ZADATAK | Pozorno proiitajte sve upute isl Skolsk! ese] treba imati najmanje 400 rjet. Piite ditko. Skolski esej bodovat e se s nula (0) bodova ako je pisan velikim tiskanim slovima il ako je neéitko napisan. Ako pogrijesite u pisanju, pogredke stavite u zagrade, precrtajte ih | stavite skraceni potpis. Upatrebijavaite iskljutivo kemiisku olovku kojom se pige plavom ili ernom bajom. Nena lag pte da ipjeha, Uy ran pom bi de mane the.»“TRINOM d.0.0.% pripceme 20 deaun matin pine iste 6 URED i NASTAVA: Strujasia cesta 26, Zapret EL, 01/ 6672 404, SIM: 095 1935 333 Sofokio, Antigona Jer meni on je vodit aja drugina ‘Ato 2bog Woe vole boluje narn grad. Pozorno proiitajte navedeni tekst nakon | [cree kojega sljede uputei |. |e Tasvisu frtvenicli sve ognista sinjemice za pisanje |. Paznat ée8 kad umijeta moga tujes znak Sad ptigje aippsece hrane, paloga skoiskoga eseja |. © Kad md mjesto se staro, ptigle motrilo, Jednika, sina Edipova, prepuni Gdje svaka dolijece mi ptice, soustim ja, Pa onda bozi dz drtwu vee molitve Glas pti nepoznat mi Gujem, jutome Ne primaju nit plamena se bedara, U bilesu, divlcj gra one krestahu, Nit kre3t! ptica dobrokobno okusiv Razabrah, jedra drugu éupa pandéama ‘Te masne krvi poginula Covjeka. Sole; lepet krila jasno uo se. ‘To, dakle, sinko, zi sebi na pamet! odimah preadoh se, kuSah grtvovat a grijeiti je prirodeno liudiina; ‘Na 2rtventku plamaotn, ai iz trtve A’ Sagres li ko, on vike tovjek lud ‘Ne suknu plamen, nego se po pepelu Nit nesretan bit neée ako, u zlo on Mastiz bedara cijedi, topi; puli se Zagreznuy, jet se {nije uporan. | prska a 2ué-uvis Siknu te se sva Samovolja je grijeh zbog nerazbora. ‘Turrasprsne: iz pretiline ovite, AY pust! mrtvog, poginula né mudil Sto rastopi se, Kiznu kosti bedrene, Junaitvo life ubit mrtve drug put? To'od djetaka ovogs sve doznah ja Dobro ti misieé, zborim; 2bori dobro tho, Za gatanje da nema znaka dd Ertve: Tos savjetsluSat najveca je sta | pute za pisanie | Smiernice za pisanje Skolskona eseja Svoj Skolski ese] oblikujte kao © Stjestite autora u knjidevio razdoblje u kojemu je stvarao. Opisite znatajke za0krUzenii cjelinu s uvodor knjizevne vrste kojoj pripada polarai tekst. ratradom izakdiuekom + Smjestite polazni tekst u sadrZajnt kontelst dele, Predstavite temeljni zaplet Pazite da Vas Skolski ese] bude Gjela | opisite karakterne osobine glavaithlikova. Potkrijepite primjerima Iz ravopisno i gramatitki to&an, djela. Sve sijernice morate uvrstitiu svo} * Analizirajte odnos ljudskih i boZanskih zakona na temelju Tiresiina monologa | Skolskl ese} objasnite tia Cemu su zasnovane Titesijina mudrost i domisljatost. Prikazite Redoslijed ponudenih smjernica ne Tiresijin odnos prema Kreontu 1 povedite ga s Tiresijinim etigkim nagelima, | obveauje Vas u oblikovanj | esela Protumadite wlogu retoriékoga pitanja tunadtvo life ubit mriva drugi put? Holsogs || Pottepte primero dl | |. Obraztotite svoj stav prema Tiresijinim rijegims iz polaznoge teksta Ser eee er ererrrrse ttre iEZ6AT2RADA DIANA PISAWIA | Sad éete uz por skoga jertka na pripr viedhati prva Ceti prediotena koraka u pisanju esoja kako biste na ternelju tako razradenoga plana pisanja kod kuée samostaino oblikovali svoj prvi ese] na ovim pripremamal svojet uvopTRIN 7 Gees navn Sse ae ww. frinom. hr TEL, 01/ 6672 404, GSM: 095 1393 333, PRIMJERI IZVRSNO NAPISANIH ESEJA NA DRZAVNOJ MATURI | Pred vama je esejski zadatak oblikovan kao zadatek interpretaciskoga usporednog ese, t- uspatédbene raiglambe dvaju Ujevicevihtekstove, Zadatak je preuzet lletnoga roka vse razine mature 2019, Prottajte esejsk zadatak, koi! se sastli od dvaju polaznih tekstova | od smjernica za pisanje, 2 potom proutite i dva eseja napisana na temelju toga, zadatka. Ova prilodena eseja napisale su na drfavino] matui vile zagrebaéke maturantice | aba su ocienjena najuidim moguéim brojem od 40 bodova, (8) prvi polaenitekat (ME tin Ujevie, toracka vetrova Pati bez suze, tivi bez psovke, ibudi mimo nesretan, Taite su suze, ajadikovke ublatit ne¢e gorki san. Podaj se pjanom vjetru divota, pa nek te vie bilo kud; Pusti Ko listak neka te mota Uuludi polet vihor lud. Latl ko idee ito vir ga vile, zalet si, dufo, stvorena; 2a zemlju nije, 28 pokoj nije cvijet Sto nema korijena. Drugi polazni tekst Tin Ujevié, Ova puto jao ‘Maj Zivot! Ne govorite mi o njemu kako je jadan, kukavan, nelspavan, sav pogaéen i pogru2en, dostojan stida i prezira. Kada bih jo uviek znao grék -vidite li, i to sam zaboravio! - naveo bin za naslovni ist tragedije moga fivota onal koji potinje: fo, | | io, papapai, dakle: j20, jao, kuku meni. Kako bi samo fjepo bilo slobodno stupati po poljima, tréat, plivati,veseliti se bez ‘aprekel All od svega toga nista. Kolike sam puta pomislio o srecnome danu kada mi poderane cipele ne¢e ranjavati nogu, ada €u Imati na sebi sasvim éisto ruble, kada u dfepovima necu morati da vucarim sve nekakve otrcane kniizice i masne biljeSke. Kako bih se napokon osjetio bla¥enim veslajudl po jezercima zaokrudenim barSunastim gafevima! Nego fivot me evo || tako spleo, unistio, Satro, nije mi dao nikakve slobode ni Wjubavi, i sapeo me kao kKljestima medu dva prokleta kukavna epigrama. Koliko sada vidim kako smo liéno nemoéni (pred Augijasovim Stalama'), mi mali pjesnici i sanjar, i Kako smo osude dda budemo igraékom vjetrova i trtvom svih moénih i lukavih. Sto ima iijepa da se saéuva ad moje uspomene? ~ Samo moje ‘suze i moje molitve, jer su barem one bile ste. Al je na tijelo ina duu te8ko, po onoj rjeti, pogledati bez peéali?i gadenja. | Jer sve evo biva rana, modes, tir, stigma, gno|| brezgotina,Ja0, Jao, ja0. Tpugiasove Stale — simbol veliké prijavitine i neurednosti 2 petal— tuga, nevolj, jad | ‘Smiernice za pisanje | + Predstavite stvaralastve Tina Ujeviéa u kontekstu vremena u kojemu je stvaro + Predstavite tematska istilska obiljezja Ujeviéeva pjesnistva te ih povetite s konkretnim pjesmama i/ii zbirkama, + Usporedite polazne tekstove na sadréalno] istilsko] razini. i # Protumaéite univerzainost tematike polaznth tekstova I povedite ih s djelima sligne tematike. © Obrazloiite svoje tvrdnje. PRVI ESE! Augustin Ujevié, poznatli kao Tin Ujevié, jedan je od najvaéniih predstavnika hrvatske knjevnosti u razdoblju od 1914. do 1952. godine. Pjesme podinje objavijivati veé 1944. godine u antologji Hrvatska mlada lirka, a kasnije pise zbirke pjesama Lelek sebra, Kolaina, Auto na Korzu, Ojadeno zvono i Zedan kamen na studencu te kriige proznih tekstova i eseja Luci za vratima gostionice i Skalpel kaosa. Njagov se opus mote opisati kao osebujna sinteza hrvatske knjiZevne tradicije | europske moderne knjitevnosti, a u svojim pjesmama najéeSée tematizira otudlenost (pjesma Svakidaénja jadikovka}, neuzvraéenu Ijubav (pjesma XXX. iz Kolajne) te kontrast izmedu realisti¢kog | idealistkog (pjesma Visoki jablani). Zbog levrsnog poznavania strani jezika u “Nona lakes pte de wipe. Uy nae pomac bit de manje Hike.»cto Renan At gee mate acl RNG ‘ ieelan ae eens ‘TEL. 0/6672 408, Gsm: 0951233 223 svojim se pjesmama éesto koristc im tudicam iaratajne moguénost! hrvatskoge jezik. Ujeviéeva pjesma tgratka vietrova sastoj se trju katrena, a pisana je desetercima | osmercima, Tematizira odvajanje od svega Sto je zemaljsko te prepustenje Zivotu kao vjetre Kofi raznos!liSée: ,Podaj se pjanom vjetru Hivota, /pa nek te vile bilo kud;/usti ko listak neka te mota/u ludi nolet vihor luc.” Nasiow pjesme metaforitki oznacuje pjesnike koje rjthov' iéeall ine slohodaijima ‘od drugin i koji teze onome Sto je duhovno te zbog toga nisu stvoreni za obigan zemaljski vot: “Loti ko lisée Sto vir ga vie, /a let si duo stvorena:/ za zemlju nije, za pokoj nije/culjet Sto nema korijena." Autor pjesnikavu duu opisuje kao , ewijet Sto nema korijena' te tako fell istaknuti svu ljepotu koju pjasnici sadrZe u sebi i koja ih odvaja od onog realistitkog Sto ih je do tada samo sputavalo, Ujevigev tekst Dva puta jao tematizira slobodu, no opisule je kao neSto nestvarno i nedostiéno: .Kako bl samo lijepo blo labodino stupati po polima, tréati,plivati, veseliti se bez zapreke! Ali od svege toga nista.” Autor svoj fivot opisuje kao tragediju bi naslov trebao biti ,j20, jao, kuku meni, a prepustanje Zivotu ovoga puta oznatuje preputanje onima koji ne razumiju Piesnike | sanjare | teze samo teSkim, prijavim i zemaljskim stvarima: ,Koliko sada vidim kako smo liéno nemoéni (pred ‘Augijasovim statama), mi mali pjesnict i anja, | kako smo osudeni da budemo igraékom vjetrova | zrtvom svih moénih i tukavin.* Na kraju teksta autor opisuje svoju zgadenost viasttim Zivotom i zaveava tekst usklicima koji o2naéuju da je sve zapravo puno {gore | straénije nego Sto je bilo prikazano u naslovu teksta: ,Jer sve evo biva rana, modrica, Gr, stigma, gnoj brazgatina. 120, ja0, jo! Zivot i sloboda tematiziroju se i u pesmi lgradka vjetrova i u tekstu Dva puta jao, all na posve drugatili natin. Motiv igratke yjetrova u nasiovu istoimene pjesme simbolizra postizanje slobode i oslobadanje od svi zemaljskih neprilika, all u tekstu Ova puta ja0 igratka vjetrova dobiva potpuno novo znaéenje. Simbolizita poniznost | nemo€ pjesrika i sanjara pred neurednim, moénim i lukavim Iiudima sve do trenutka kada pjesnicima ne preostaje nlite osim njihovih suza i molitva: ,3to ima lijepa da se saguva od mole uspomene? ~ Samo moje suze i moje molitve, jer su barem one bile éiste." Zbog toga se moze zakliutti da je Lupravo ona sloboda, koja se tematizira u pesmi lgraéka vjetrova, ono to je dovelo pjesnike i sanjare u poziciju opisanu u tekstu va puta jao. Nakon &to su se toliko prepustill vasttim idealima, pjesnici shvaaju kako Je zemlja zeprava prljava i nepadnoiliva, a fjudi koji ih okruzuju ne razumiju njihove ideale i Fee ih zgazitt unistt Plesma igratke vjetrova i tokst va puta jao lako se mogu: usporediti s pjesmom Albatros francuskoga moderistickog plesnixa Charlesa Baudelairea. U to) Je pjesmi albatros simbol plesnika kolega njegovi tdeali uzdizu u visine i Gine veliganstvenim sve do ‘renutka kada se ne srusi na brod (kopno) medu abiéne mornare. Paradoksaino upravo njegova krlla, koja su ga do tada uzdizala u visinu, u tome trenutku postaju glavni predmet poruge kojoj ga iavrgavaju mornari ‘Tematika pjesnika kao neshvatenh i otudenih pojedinaca koji 2bog svojh ideala postaju predmet poruge nesto je éime su se bavili mnogi hrvatski i europski pjesnici, pa tako i Tin Ujevié. U duhu europskoga modernistickog pjesnistva prikazao je pjesnike i njthovu pjesnigku slobodu kao jedinu éistu i svijetlu totku u prijavom i mraénom svijetu u kojem/ivimg te tako na naizgied Jednostavan, al stiski zapravo velo slofen natin tematiarao ono gemu su razmiljal mnog! pjesnich prj njega i 0 gemu Ce, Eitajuei njegova djela, razmisjati mnogi pjesnici, alli obigni smrtnici nakon njega. (712 rij) i posudenicams, ali i mnogim novotvorenicama te je toko znatno obogatio DRUG! ESE) Tin Ujevié Zivio je | stvarao u prvoj polovici dvadesetog stoljeca u razdoblu hrvatske knjizevinosti od 1914. do 1952. Jedan je od najanacajniin huvatskih pjesnika uopée. {F svojo} pruo) pjesnitko} fazi (do 1930-in} piSe pod ‘utjecajem tudadurskog, peirarkisiitkog (ebirka Kolajna, pjesma Mojoj dragoj} i simbolistitkog pjesnistva (zbirka Lelck sebra, pjesme Svakidainja jadikovka). U drugoj fazi dolazi do stilskog i tematskog obrata u njegovu stvaralaftvu, Raskida s tradicijom | uporabom vezanog stiha te potinje pisati slobodnim stihom ajesme filozofske (zbirka Ojadeno zvone, pjesma Visoki jablani) | misaono-refleksivne tematike (zbirka Auto na korzu. Nazivaj ge ,hrvatskim Baudelaireom” i neokrunjenim kraljem simbolista” Pjesrna igratka vjetrova pisana je vezenim stom. Rima Je unakrsha (abab). Dvanaest stitiova podijelieno je na ti katrena, a stihovi su osmerci i deveterc. Pjesma je po tematskome kriterju misaono-refleksivna. Veé u prvoj strofi pojaviuju se motivi tuge (suze, nesretan, jadikovke}. Cijela je strofa savjet Zitatelju da ivi mirno i ne pokazuje svoju patnju: ,Pati bez suze,/tivi bez sovke/i bud mirno nesretan.” Ukazuje se na besmislenost jadikovki koje ne umirulu: ,TaSte su suze, a jadikovke/ubiabit nege {gorki san." U drugoj strofi glavni je motiv vjetar. Savjetuje se éitatelju da prihvati svoj Fivotni putida ne razmiélja o tome kamo ée g@ odvesti Zivotne okoinosti: ,Podaj se pjanom vjetru Zivota/pa nek te vije bilo kud;" Motivi lista i vihora metafori¢ki predstavijaju ovjeka (alstak") u raliama #vota (,vihor lud"). U treéo) strofl sporedule se Covjekova duta slistem koje nosi vjetar:, Lei ko lisée to vir ga vije, /za let si, duo, stvorena;” Ukazuje se na potrebu nesretnog Eovjeka za advajanjem od zernaljskih patnji | prepustanjem letu: ,za zemlju nije, za pokoj nije /cvijet Sto nema korijena.” Vidi Je utjecaj Saudelaireova plesnBStva koji u pjesmi Albatros prikazuje raskolienost pjesnika, t. genljainog pojedinca iemedu zemaljskog i bozanskog,talenta i drustva koje g3 ne razumije, Vizuaina pjesnitkaslika ia u vjetra dogarava dofivlal, a opkoratenjima se poste ritam i pesimistiéan ugoda) U prozom tekstu Ova puta jao glavna je tema takoder nesretan Zivot. ,Mo} Zivot! Ne govorite mio njermu kako je jadan, kukavan, neispavan, sav pogazen i pogruien, dostojan stida i prezira." lzradava se neostvativa Zelja za slobodom, tivotom bee prepreka: ,Kako bi samo lijepo bilo slobodno stupati po poljima, tréati,plivati, veseliti se hex zaprekel Ali od svega toga nista. Govori se 0 razataranom Covjeku koji je nestetan 20g svoga Tivata: ,Nego Fivot me evo tako spleo, unistio, Satro, nije mi dao nikakve slobode ni fjubavi" Mitoloskim motivima (,Augijasove stale") ukazuje se na nemoé pjesnika i sanjara kojima iukavji i moéniji judi odreduju nesretnu: sudbinu, Kao | u naslovu plesme, spominje se igratka vjetrova, Igratka vietrove zapravo ‘Reo bakes pte don capt Uy natn permed Bil h many ibe.setae tebe “TRINOM do.0,<> pripreme 2a deSavnu maturu i prijamne lepite TRINg 9 tian aged sepees oe wor teinorn hn TEL. O1/ 6672 408, 65M: 099 1333 333, simboliira pjesnikeéijim fivotima upravjaju crugi di. ,Koiko sada vidim kako sme ligno nemoéni (..), mi mal piesicii sanjar, kako smo osudeni da budemo igrackom vjetrova i Zrtvom svih motnih i lukavih.” Nesretni pjesnici i lukavi \judi podsjecaju na ‘negromantovu podjelu |judi na , jude nazbilj” (dobre, postene) i ,ljude nahvao" {zlobne, prevrtljive) u Drzicevaj komediji Dundo- Maroje. Podsjeéa i na Raskolinikovljevu teorju o dviema vrstama ludi, ti. teoriu © liudima kofima je zadatak samo zivjeti Zivot dok su okrueni malobrojaim pojedincima Koj se ubrajaju w drugu vrstu judi spasobni su mijenjatl svijet. Ta se teortia spominja ui Dostojevskijevu romanu Zlodin i kazna, lako su tekstovi stilski razlititi, tematski se podudaraju | medusobno nadopunjavaju. U prvam tekstu opisuje se Covjek koji kao lgraéka vjetrova divi nesretno, raskoljen izmedu ovozemaljskog | onozemaljskog, bozanskog svijeta. U drugom tekstu ukazuje se precizno na pjesnike i sanjare koji u igri vjetrova slute kao igratka drugim motnim |judima koji Zele postici viastite ciljeve i uvijek gledaju osobnu korist. Pjesnici su nesretni zato sto njihovi snovi ovise o nadredenim |judima koji, syjesno ili nesvjesno, upravijaju tdi Fivotima, Uporabom antitkih i mitoloSkih motiva (epigrami, Augijasove Stale) Ujevié pokazuje da su nesreéa, lukavstva | patnja bili prisutni motivii u antic. Stoga su tekstovi usporedii s tragedijama Antigona (tema sukoba pojedinea s viakéu, sukob bozanskih i Ijudskih zakona), Kral Edip {motiv sudbine) } Okovani Promete. Kreont i Zeus simbolizraju nemilosrdne viadare koji upravjaju sudbinama drugih likova. Poveznica ovih tekstova i antike nalazi se u svim starogrékim djelima (\lijada, Odiseja, Eneida} u kojima volja bogova utjeée na tivote ludi, vehovni bog Zeus odreduje im sudbinu. Ova tematika iz antike prasikava se u estala knizevna ‘azdoblja. Motiv svjetske boli u romantizmu (Patnje mladog Werthera)slican je pesimistitnom ugodaju u Ujeviéevim tekstovima Uostalom, u takvorn tjeskobnom ugodaju vidljiv je neposredan Baudelaireov utjecaj (motiv spleenay: Hy peratlovol}stya tivotom). Dakle, tema Je doista svevremenska, (743 rljeéi) gramatiékih, pravopisnih i stilskih pogregaka 2bog kojih 1a drZavnoj maturi iz Hrvatskoga jezika. Ova tablica pomoti ée vam kad Hrvatskoga jezika na aplikaciji! PRAVILO TOENO NETORNO PISANIE FUTURA ako je na prvome miestu infinity, a potom sled! pomoéniglagel bie, | uit éu, bit x uti éu, bit gu Infinity se kat PISANIE KONDICIONALA, ri tvorbi kondicionala |, aorist pomocnoga glagola biti mora biti | uel bismo uti Ispravan za sva ica (Ja ih, tb on bi, ml bismo, vl biste, oni bi) jabih utio ja bi utio GLAGOLSKA REKCUA odnosi se na padein oblik koji dolazi uz pojedint slagolu standardnome jesiku. Primjerice, u razgavorneme jeziku Lake mi Latet mel Lobiéajeno je redi ne la mei ,koristim go", alu standardnome jezik elago!lagat!otvara mjesto dativu, a glagol korstiti se instrumentalu, Koristim se mobitelom, Keristim mobite UPOTREBA PRIEDLOGA U INSTRUMENTALU (5/50) Putujem s majkor Putujem s vlakomn. prijediog s/a treba upotriiebitl samo ur instrumental druktva, a ne uz | Putujem viakom. instrumental sradstva | - 5280 pile samo ato sliededa viet potinjeglasovimas,& 2, Fi sa sestrom s sestrom 7B |__ soni spon te hse eu anu. rnom) #2 paom aKzenliom $ psom, 3 Keonjom 8 | DEKLINACUA STRANIH MUSKIH [MENA 8] - tse cusousranh math imena mor dena tatodasena /Moltre=Metirea Motereu~ [Moe EG] seowtnoniat ote cepa sts artsortn IaetetatSemeta™” |p ape 3 | _ tre poi rij ivedn| ot Pevare etrare Perrin [Petrrte! Petar a ako strano musko ime zavréava giasom /ili glasom kojise izgovara | Goldoni- Goldonija | Goldonia: noth fe ecu dena umese se}, altowreditzaimerane - |e iy de Viana de Vee fetbocaee Bocas emt! Marto” Maria Mar 7 ahostrano miko mezavavaykolseigoera eh wdetinact |eemingwayHerinawava | Heminanav sencumece ENKLITME atone, anagaes) Toman Beg anal tn” | Roman Beg apoo a prrjungutk rau se neat a napaeruis, to | ar Netaj ttn Car Neha nati da se s rijetju ispred sebe moraju éitati kao jedna rijeé, ti. Jeune eprom cela emelinie moti romana Yemeinimatromanaie eseju najgesée je rit o perfektima u kojima pomoéniglagol treba | otudenost Bure Andrijasevica, | otudenost. staviti odmah nakon glavnoga glagola (umjesto ,je napisao™ treba napisaoje") NEGACUA NEODREDENIH ZAMIENICA niuéeme unigemy - neodredenu zamjenicu treba ,tazbiti prijedlogorn niza to raniita “Nena lakes pte do wapjihe. Uy na pomod bil ce mane Kika.»TRIN BY “TRENOM 4.0.0. prem 2a rom motor prin pit TRING 10 URED i NASTAVA: Strnjonsta cost 24, Zagres wie rior, TEL. 1/6672 404, 65M: 095 1335 333 [yore Pome) | | | POTREBA VEZNIKA (CESTICE) da PRI IZRICANS {ie alakenje") je init isto. ‘ODNOSII PRIDIEVE NA, Sk Ck CK IZVEDENI ZVLASTITIN IMENA | matoSevski, bodleravskl, Bu se matim slovom i ako se ievode od stranoga imena, zapisuju se nrvatski | pfema legovor [paski, zagrebadky, zaprosicl, | rivjorhe | SKLONIDBA POSVOINIE PRIDIEVA | | pesvonl prigjew Ine, -e,~in}sklenaje se keo neodredent, | To saunsjemolz proge dele | To sdunajemo x prvoge | $to madam seu ston same pipsue nastavoksimenice | Aseing romana, dijela Krebinoga romana, uz koju stole i hast natin sklanja se i posvojna zamjenica ajegow, ejexin, aay |Odustallsu ad njevina pristupa. | Odustall su od njerinog pristpa I SREDNJ ROD IEDRINEPRIDIEVA sw, 0, sve GUS], ANE 50 [sveievimerasgoveee. [Sv jevriome axgovarea. | GENITIVS PRIEDLOGON of Fo je alo pomnatog paca, | Toje dela od poznatog posvojt se geniiv reba bjegavat kod god se mote uporabt pia osvojn prev | sic ie Markov sn _[Beoiesnod mons | | PRUEDLOGOM kroz u standardnome jeziku koristimo se samo kad se ‘| Sukobomlikova drematiter | Kroz suka Iikova govorio dosiovnome kretanju kroz rostor,prmjence, .prosismokroz | prikarujenjove karaktere. |dramaticarpritazuie | tunel | nihove karattere | PRIIEDLOS pomoda toa iabjopavatw standorinama jviku Javio so matitelom Javio se pomoée moines. | i vz i | | = histo ur ietne preiate |e ia | \ nit sto 2 esr pretikare i sujal nt su dot | i a__—_a_—_r_r ee a | DEKLINACUA WMENICE Ke et i | feed eer mere Aatigonaje bila ki Edina | Andgona ebila Keer Epa | |G een, matere ert, natera Jokes. oleate | Ded maton keri materama | [A keer mater kari matere dip nije nae tko sumu provi | Edipije nao tko smu | jf ete mat keri tere jotac rat. [veri oi imater | | keer mater keri, materama | 1 __or, aterm keri, materama | VERNICI buduet da jer | | -uzroéni veanici bei ca jer raclikuje se prema mjeste koje zauzimajy w | Bududi de sme jo8 mater, Volimo se grat raaliétim ravisnosloteno) urrotno) redenic! volimo se igratl rani eratkama bud ds smo vemiéhi skup bududi da upotebliava se u iver a vernk fer kad igsadkara, o8 maton zavisna suretenica ied! naken glavne * PAZ! Buduel do je wnroén, a posto je vremenski vernik todo je: Poste sam dobro nautio, polodie sain spit. [Sie doseo [P*tieboiesten ie dosee | Setestn |e SOI, de, eu DERANANI SEI Avot ete Govan ctor avproteliea | Duramecetovne dena pnteliama \ PaUEDIOM zon rt Tar rapravvacad eg | Ms apravo ade rece pedog onsen amieraicljrtnie,azbopie tage stousominao ermens. [rato So na reo Pritlogtoim seen wok Cremer Dota sama provjre stan [ Dafoe sam abo orevere rosweemy , anja ned ton Pr nel ENA pe Tole sm puta bo wtina. [Par sam pia bl in "ie por imenica je koja enaéuje skupinu od evaju predmeta (par | arapa) li dij osobva (bran par) AKUZATIV OSOBNE ZAMIENICE ona ima td moguéa oblika: nj, ju Je. Obie | Ne vole. Ne vol ju jens redaost njime se Korislimo wij asim kad rjeb koje prethodt zamnjenicizavrdava nae, tad se kevistimo oblker je Nije ju nikad zavolio, jae nikad zavotio, [aeuzat’ 2 vo opNosnE 2aMIENCeE |Zlogin i kazna roman je koji je | Zlotin i kazna roman je | 12 kad je jet © emu activo, treba upotrebljvati akuestiv za nctivo | napisao Dostojavel | ee je napisan | || kota ne koieato) | | Dostoievs Nene Cah ute a wap, Up tae pomned Efe ene tllTRING a wwe. inom. he TTRINOM é.0.0.° pripreme za drfovn atu prijanre spite ‘URED i NASTAVA: Strolorska cesta 24, Zegreb TeL, O1/ 6872 404, GSI: 095 1333 333, SASTAVLIENO | RASTAVLIENO PISANJE RUECI = _egaclja se pide rastavjeno od glagola he mogu, on ne bi semogt, nebi = __negaclja se pife sastavijeno s imenskim (sklonjivis) rilezima nezaboravno ie taboravno = pil worbislotenih piloga, kad se twor novo znaéenje nijeti, priloga pisu se sastavlieno aijelovi nradalje, udesno, napismen, sput, nagalost PRAVILA 0 ZAREZIMA = ispredi po, te, nf nitine piSemo zarez, osim ako su u funkcif Istana Dods0 je Fondje ostaa, Dosa0 je, | ondje osta0. Sui su dedi, pa bak ion. = ispred , al nego, ve, no pllemo zarez, osim ako veznici nego ine nema: funkcilu usporedbe (komparecije) Trudio se, no nie uspio. ike se trudio on nego ona. Trudio se no nije usp, e se trudio on, nego ona = prlumetanja misiiu re€enicu il pri umetnutoj suregenicivglavnu (On je, naravno, tol ofekivao. EAE = vetina hrvatskh glagola koji usviSenome obliku sade eu nesweéenome sadril fe | obrnuto (azumjeti~razumijevat! io— dijela AL djelo-djela pripovijedanje— pripovjedaé = komparacia pridjeva ~kragenje liens) = pisanje gl. prdjeva radnih (vdjeti— vidio ~ vidjela/hyjeti— tio hijela..) slljedec:(glagolsk prilog sada8ni}~ sheet (pridjev) Je (smijetan ~smjetnili ep ~ sureéenicu, pifemo zareze |ispred| za umetnutoga ijl (On je, nakon sto je sve pojeo, tino lah 3 Ustuaju inverie Kad zavsna ceteniea prethodglavno), potrehan | Ako buded utio, dobit ees dobru Biever ocienu. 8) oe evijet, plait 2, B|- taaiee eviege, plaganie ty, g E ~ kiedajué plakati, rvigat 2 plage & = Uovom dicks romana Uovom gjétu romana prepoznaju se. repoznaju se Ona je htjela / on je hte. [On jehtjeo. Neka ude sliedecipacijent. | Neka ude sljedeti pacient, ‘Sijedee! djevojku, do8ao sam do jen kuce, ‘Sllededldjevojku, dasa sam do njene kuce, \VEUKO I MALO StOvO ‘antika, hrvatski narod = lebjegavatirazgovorn! stil osobii ton = pisai eselistékim stilom = slut se pojmovima poput: mtv, tera, dela, figura, stl tam, piesnigk jerk, Fabula, Kempozicja ‘STILSKE POGRESKE ‘nativi Krjiteynopovijesnih pokreta i pravaca pitu se malim pogetnim | preporod. slovorn = nativistilova iavedeni od asobnih Imena piiu se malim podetnim | petrarkizam, ibsenizam. slovon TOeNO| WETOENO ~ uporaba neprikladni je, inraza i retenica~ mama, tata lk (u znagenju ,osoba"} nije ga dotivjavala, ona je njegova curs, djelo mi je super. ‘administrative sti iz gore navedenoga vel je; citat:.; citicam 2zamjenica ja: Ja mist. Imenovanje pisaca sama imenom {Miroslav Je napisao.) “Nena aes pte da wpb, Uy wae pored bi‘TRINON d..0.< pripeme xa deer netur i prijamne ite 12 URED 1 NASTAVA: Strojarsha cesta 24, Zagret TEL. O1/ 6672 408, 65M: 095 1393 939 STE NAUCILI O ESE evs KOGA JEZIKA NA MATURI? Sllede pitanja na koja biste nakon predavanja 0 eselu na pripremama treball moti odgovoriti. Ako niste sigurni u odgovor na neko od pitanja, proueite poglaule © pisanju eseja ili pitalte svojega profesara na priprerama! © Navedite duije viste esefa koje se mogu pojaviti na maturl iz hrvatskogajeaikal © Mote If u usporednom eseju jedan od polaznth tekstova biti preuzet iz dlela koje nije eseisko deo ili koje uopée nije na popisu djata u Ispitnome katalogu? Koliko najmanje rijeti mora imati ese] iz Hrvatskoga jezika da ne bt bio eliminiran? Postoji ll gornja granica u broju rjeéi na maturi iz Hrvatskoga jezika? © Objasnite zaito je samostalna izrada plana pisanja kijuéna faza u oblikovanju eseja Sto treba udiniti ako ne znate odgovoriti na sve zadane smjernice, nego na sama na dio njih? Objasnite moraju li smjernice u eseju bit obradene cedom kojim su zadane! Opifite kako se u distopisu grafigk’ naznatuje potetak uvoda, razrade i zakdjuckal Objasnite hoéete Ii dobiti vise bodova ako napigete opsezan uvod u kojemu Cote iznijeti sve podatke 0 autoru io djelut Objasnite rezliku izmedu citiranja i parafrezirania u eseju i opisite kako se pravilno citiraju stihovil Objasnite kako broj bodova iz eseja utjege ria ukupny ocjenu iz Hevatskoga jezikal ‘Oblikujuei list za Koncept i, osobito, prije podetka pisanja zavréne inadice asoja na temelju plana pisanja na listu 2 koncept, proviarite jeste li zadovolfil pitanja za samoprovierul Ako ste Stoged fzostavil,ispravite propust obfileujue event : | (reani | pitanja za samoprovjer | bro) ‘Jesam i pisao uredno i Eitko ernom ii plavom kemijskom olovkom? 1 2. Jesam li pozorno organizirao cijeli tekst | podijeio ga na uvod, yazradu | rakljutak? 3 Jesam litemeliite obradio sve simjernice za pisanje? | Jesai li dubinski, temeljito iiscrpno ANALIZIRAO zadani ulomak (a ne samo opisivao ulomak | prepritavao radnju_ ja. 7 | cjatine dja)? 7 +e [s. Jesam li osmislio clelovitu retenicu prije nego Sto sam je zapisao? I Ss a ie Jesamijasno i fogiéno jednu retenicu nadovezivao na drugu? 7 | lesan Uekom piaia oprijerva svoj wine, navodiaKonketne prinieve mia Wael u Geli oh 17 | potweduju ono 80 u eseju turdien? Jesam liv svoje retenice uklopto nekoliko citata te ulomka? Jesam li provierio sadriava li tekst moje tipiéne pravopisne | gramatitke pogreike i, opéenito, najeesee pogreske o kojima smo wei? ma na kraju eseja? ssam li prebrojio sve rijet u svojemu eseju | ukupan broj rjedi pribiljezio u zagrad13 [URED I NASTAVA: Strojorsa cesta 24, Zagreb TEL, 01/ 6672 404, 65M: 099 1333 333, spite tela FRING ‘TRINOM 4.0.0, pripreme 2a drSevnu atu i prjanre spite TR ‘trinom. he UVOD U PROUCAVANJE KNJIZEVNOSTI (03 vas sana maturozekaje Ga motets prepomaticozunyet knidewoteorska’kniemnapovjesnaobijejaklevih tekstova, rozikovat, anaizrotjtumasitlirske, epske, dramske, kniZevno-znanstvene i publicisticke tekstove te poznavati joy poviesn avo) KNIIZEVNOST — umjetnost je je sredstvo lzradavanja jezik (,umjetnost rijed”). Sustavnim prouavanjem knjiZevnostl bavi se ZNANOST O KNIIZEVNOSTI, Ona se dijelina tr discipline ‘teorija knjievnosti Il poetika ~ proutava zakonitosti oblikovanja kajizevnoga djela ~ dijell se na nekoliko podrutja stlistke (prouéava osobitosti knjitevnoge jezika), versifkacia (2nanosto stihu), Klasifikacija knjitevnosti (bavi se podjelom knidevnosti na knjidevne rodove i viste) + povijestknjidevnosti - prouéava knjizeunost kronolo8ki, u povijesnome sijedu (prema knjiéevnim epohamna | razdobljima) + kajifevna kritika — bavi se analizom i tumagenjem kajitevnih dijela { njhovim ocjenjivanjem (utvravanjem njihove umjetnigke vrijednost. Za ananest © knjidevnosti vatina je knjtéevna metodologija ~ bavi se razltitim metodama proutavanja knjidevnosti PODJELA KNJIZEVNIH DJELA © prema podrijetiu fautoru) uusmena {narodna} pisana (umietnigks) © prema vremenv: ‘radicionalna (kasiéna, do kraja 19, st. | maderna, od podetka 20 st. prema jeziku i nacionaine) pripadnesti: | npr. hvatske knjiéevnost, njemaéka knjizevnost, taljanska kn|eynost prema iarazu: ‘poexija, proza| drama tr su osnovna oblika knjidevnoga izratavania © prema sadriaju, obliku i vrstama: knji2evnl rodovi: knjigevne vest: Hi 1. URIKA = | himna, oda, elegia, epigram, epitaf, sonet. 2. EPIKA = | epska pjesmo, ep, novela, roman. 3. DRAMA => | komediia, trogedija, drama; forsa,.moraiitet, vodvil.. | 4, piskurzivatRop__| => | ese), putopis, dnevaik, memoori,feljton. URIKA NAZIV | PODRUJETLO ~ lirska. poszija razvila se u staroj Gréko] u sinkretizmu (stapanju} govora, plesa, glazbe i glume — lavodila se uz pratnju glazbenoga instrumenta lire po kojemu je i dobila ime. ‘OSNOVNA SU OBILEZIA LIRIKE: izricanje osje¢aja i misli (subjektivnost), kratkoéa (saZetost) lzraza,slikovitost iritam. USK SUBJEKT — glas koji u pesmi neposredno iskazuje osje¢aje i misli (npr. u Cesariéevoj pjesmi Vagonosi lirski su subjekt sami vagonaii: Mi stanujemo u vagonu). Lirski subjekt u pjesmi usporediv je s pripovjedaéem u proznim tekstovima. Kad se ‘analizira lirska pjesma, pojam lirskoga subjekta ne treba izjednagivati s pjesnikom Koji je autor pjesme! 'STRUKTURU LIRSKE PJESME éine: tema i motivi ~ kompozicija ~ plesni¢k! jezik ~ pjesnigki ritam. 1, TEMA ono o temu se u djelu govori (jedinstveno znagenje djela, znatenje djele u cjelini) - podjela lirskih pjesama prema temi: { ane ‘Vedinir Vidré Jato; lube Wiesner, Bago vets Anton Gustav Wao, Jesene ( ede i Moteume; Miroslav Keds, Nokturna; Tin Ujeié Notturro H demaljubne Silvie Sahimir Kranjfewe, oj dom Tubaune (intimne) “osia Pupaié, Zaubjenv jubav { sociaine Dabrifa Cesarié, Vagonati duhovno-eligiozne kolo Sop, fs Ga novine, Rud Bik vedio Isusa; Wo Andie, Bog Rbja ka svjeto misaone I reflesivne Ili misaono-refleksivne | Oabrisa Cesari,Pjesma mvtvog pesniko, fran Maburani, Svemic anakeeontehe Pylon ‘Anakreont,Pluckajmo: France Presern, Zdrvica 7 ale “ale : MOTIV — najmarija femtatska jedinica. Kad u pjesmi analiziramo motive, zapravo analiziramo ,kljutne rijedi", najéeBée imenice i druge Imenste rei na kolima potiva znavenje pjesme U lirskoj pjesmi motivi se konkretiziraju PJESNICKIM SLIKAMA ~ pjesnicke slike temelje se na razlitim osjetiInim poticajima, tJ. na onome Sto se mode: vidjeti (VIZUALNA SLIKA), Cuti (AUDITIVNA SLIKA), dodirnuti (TAKTILNA SLIKA), oku: (GUSTATIVNA SLIKA) ili omirisati (OLFAKTIVNA SLIKA) - Zesto se osjetiini poticaji spajaju u jedinstven dotivijaj pa nastaje figura SINESTEZUUA (npr. u regenici Cujem gorak dodir. spajaju se auditivno, gustativno i taktiIno). IDEIA~ pigéey stav prema problemima koje obraduje. ‘Nea lake pote de wiptha, Uy wade pore bl de mange tlhe.»“TRENOM 0.0. pripreme 1a Zoom movin priemnneipize 4 URED i NASTAVA: Strejersha cesta 24, Zagres TEL, 01 6672-404, 69M: 095 1333333 2. KOMPOZICHIA ~ natin na koji Je djelo sastavljeno u cjelinu, tj. ednos dijslova u djelu kao cjelial ~ realiujemo VARUSKY KOMPOZICUU (oblik ili formu pjesme — raspored stihova v strofe) i UNUTRASNIU KOMPOZICUU pjesme {raspored motiva ‘nutar strofa i stihova) ~ prema oblikas pjesme mogu hiti napisane: vezanim stihom, slobodnim stihom { u prozl ~ primjerl 2 pjesmu u prozi: Fran Maguranie, Svemir Bul svoj: Ivo Andrié, Poimam i shuaéam | Bog iebiia kao svjeto, Za opisivanje vaniske i unutrainje kompozicije bitno je znati nazive za VRSTE STROFA (KITICA} prema broju stihova od kojih se sastoje: monostih, cvostih ill distin, trostih Hi tercet (tercina je pasebna vrsta trastiha), Getvercstin ii katren, patostih ii kvintina, 'estostih il sostct i sekstina (sestina je posebna vista Sestosthal, sedmostih ill septima, osmastih if oktet li oktava (oktava katkedd commatuje i stancu, pasebnu vrstu ostiostiha}, devetosth ii nona i desetostih Ili declma, PAZHE Nazivi zs VRSTE STIHOVA adreduju se prema broly slogova u stihu i uvijek zavrEavaju na -erac:Sesterac, sedmerac, osmerac U rardoblju antike razvili su se TRADICIONALN! LIRSK! OBLICI: nosnim tonom slave priroda | Hivotne radosti, ufivanje uivotu ihadonizam sitiramb nastaa jew Grékoj kao obvedno pjesma ast bogs Dionla Vladioir Mazor, Crnéok | | iomba postupno se raniletragedija prema tem iticamb pripede anakreontskomne piesniSivu + Hee 1 kool se frazava boli aljenje za neti nedostinin i IEE esheets | rranio Cras, lorentnse lege | ton tualjke da jo je prognani imsta pjesnik Ouldije, Kot uzbire! Ex | Ponto opisue svoju Een za Rimom nakon Sto ga je August etjera0 na bala Grnoga mara prije Ovid legis je oznaéavala sve pjesme pisane elegiskim Aistinom (dvostinom kaj se sastoj od heksametra | pentametes nadgrobn) natpisw stIhevima v kojemu se na jexgrovie aadin nrafave | suraj Sisson, tesa o pustngenju | Sibenskoa pola Ivan Gesmith), U sere majke Barkare chow satrigna sarkasténa pjesma a koi) se sadetin izrazom ineoéekivani zlijugkom ienenaduje date najvadrjim autorom eplgrama sma se risk lest Marcial ~ pjesma uaviena tone i sveéana,polagana ritma posveéena esabiit Palio arte en cheno {uelzbio jue sip Runjanin, 21881 ol pe tes aideetgtetinehe eae ai proglena je nacionalacnn inmoa) ena patetigna tona tojom se skaavje priurienos,Iubaw oda i postovanje prema neko} osobi i pojav (za radu ob hime ima Ski | Petar Preradovie, Rod ojeiky opseg tema) : ~ pjesma koja tematia ilan foe w prod najvatnlim gékien autoror ita smatra ce Teoeit AG. Matol: Ad hom Po Sv. ism ‘Antun Mihanovié, ivatska domevina versie, Bukolike SONET = staint pjesnidki oblik Koj se sastoji od 14 stihova ~ sonetiu formu proslavio je talljanski pjesnik Francesco Petrarca~ razlikujemo dva glavna oblika soneta: 3) talijansid ili Petrarcin sonet ~ sastavljen od dvaju katrena i dvalu terceta (tercina) ~ rima je u katrenima najéedce obgrliena (abbo), dok je za terete vatno da su medusobno povezant rimom ida se u njih ne prenos| rina iz katrena (npr. ced eed) =u sadréajnome smislu katreni tine zaokruzenu cjelinu, a terceti donose ili obratilipocntu “ % "s b) elizabetinsl ili englest ii Shakespeareoy sonet ~sastoli se od triju katrena ijednog distiha, koji najéesée donosi obrat 3. PIESWICKI JEZIK-—temelj se na bogetstvu stilsklh lzaZajnih sredstava ill FIGURA: asonanea | ponaviaaje somoglaania + 0, menotana nado 2van0 bona aa 7 : + Whavie, Vitor vie. | alteracia | ponaviane suelesni lEteeomere mace * Tio, 0 tno govor mi jesen onomatopeia | oponaéanje nukova iz prirode " a Pee | __Sustanjer sca sepatom hike | oxcuein — f Bonavlanie ret na pogetku wrastopnih * Nodes se moje elo for | Janaioe | siasovie Aotas se moje vet pote avutne) © Gujem a sn | FURE | eptora Sanjom w sau i | | viens PEE i ‘i © Otkud ato, ko uo neiea? | sinaptoka | tus! toto, ko ete neve? | | eee Tr velospid diy avilasiioei 4 ane Fr je a weno, ere, Neveseo, Ja venetn ‘ene les pte de capi. Uy nade pomod be ene ihoTRINGH re. trinom. he ‘TRINOM 4.0.0.6 pripreme na dete natu i prjamne spite ‘URED i NASTAVA: Strojersha cesta 24, Zagreb TEL O1/ 6672 404, 65M: 095 1333 393 Si oer” | Papin peasant ees at SINTAKTICKE | &sindeton (izostavijanje veenika) Sumi, grmi, tutnji, hui, pou | nema ga sutra, ni prekosutra ne, ratte | ptanon | Ee aeocrasie | easasaeeee KONSTRUKCUE, le tradicionalno } | opkoratenje* renodenje dviju ili vise rijedi u sijedeci sti (oto som je. ritmitkim et Ko polja zeleni, slatki ko oboe, PITANJA ZA PONAVLIANIE | USUSTAVLIIVANJE GRADIVA UVOD U PROUCAVANJE KNJIZEVNOSTI = 1. dio, 1, Od koliko se stihova sastoji sonet? A.oddeset 8. od dvanaest npr. basne Re eee + npr. 5.5. Kranigevie u pesmi Gospodskorna a TROPL ‘afore prosirena na cleo u cell $0 za | astory na primjeru psa Kastora alegoris alegoria dda elo djelo veba tumaditl w prenesenome, 7 Sed ilatodeae ueenid prikazuje jude koji se adriéu penos i dostojansta da bi dot do cilja * Tete tee, te jedan sap; fap = tovetansve) |__ Sto njem znae majo mala kep? fap = Zou) coufemizarn uukrasnl pridjew figura ubiaZavana (ramjenvanje opocih Hi ‘nepristjnih rd bla irarima} + Mojotrcami kraft, banski Griév! ‘| > prin eufemizama za glagal umileti | ¢Moj priate, mene vite nemo + Nepustio fe ove) svijet * Hoce# do usnes, sine moj? * so Pepitino je junacko srce stole do se mato ‘odor 4. PIESNICK! RITAM ~ obiljedja su mu evugnost | melodioznost ~ VERSIFIKACUA (znanost 0 stinu) znanost je koja prouéava, nagine ostvarivania pjesnigkoga ritma ~ prema Ziniocima ritma razlikujemo: © TRADICIONALNI RITAM ostvaruje se jednim od YRUL VERSIFIKACHSKIH SUSTAVA: a) ANTICKA ILI KVANTITATIVNA VERSIFIKACUA ~ osnovna jedinica Jest STOPA, koja se sastojala od ocredene kombinacje kratkin i dugih slogova, a neke od stopa bile su dakti, jomb, trohej, spondej td. Nojpoznatifstih bio jo HEKSAMETAR, koji se sastojao od Sest stopa (pet daktil i jednoga spondeja ili trohejal, a svi antithi epovi o kojima ste utilina nastavi Hivatskoga jezita bill su napisani uheksametrima ["ijada, Odiseja, Eneida) b) SILASICKA VERSIFIKACI - temelf se prile svegs ne ujednagenome broju slogova koji ne stih (naaiv za vise sihova prema broju slogova hoje sadrie, jesu desterac, sedmeroc, asmerac, deveterac, deseterac, jedanaesterac, dvonaesterac..), alti a CEZURI ii STANCI, koja je uvijek na istome mjestu u stihu (npr. w epskome desetercu nakon 4., @ t irskome desetercu nakon 5. sloga} te na RIM (SROKU), koja mode biti: NAGOMILANA {aaaa}, PARNA {aabb), LUNAKRSNA iti UKRSTENA (abab], OBGRLIENA (abba) iISPREKIDANA (aboc ii abcb). ©), ARCENATSICA ILI TONSKA VERSIFIKACHA ~ temelli se na izmjeni naglaSenih i nenaglaéenih siogova u rijecima w stihu fle lkg patel cape yeas pad Ut wane a>‘TRINOM 4.0.0.2 prpreme 2a drSavnu motu prijanne iepite v7 URED i NASTAVA: Strejarsto cesta 24, Zagreb TEL O1/ 6672 408, GSM: 095 1333 333 ‘+ MODERNI RITAM povezan je s uporabom SLOBODNOGA STIMA (nasuprot VEZANOMU STIHU}. Moderni citam pogiva na grafitkome lagledu teksta, redosiljedu rijeti(inverzija, elipsa), ponavijanju glasova,rijet, dijelova rezenica, regenica, stihova i strofa te na postupcima poput prebacivanja, opkoraéenja i prijencsa. Prvom zbirkom pisanom slobodinim stihom u hrvatsko} knjiZevnosti smatra se zbirka Preobrazenja (1920.) Antuna Branka Simiéa. Osim versifikacije vazna je disciplina unutar teorije knjizevnosti i STILISTIKA. FONOSTILISTIKA dio je stilistike koji se bavi prougavanjem izrazajne uporabe razlititin glasova u kniiZevnim tekstovima, sto znati da se bavi figurama poput asonance, aliteracije i onomatopeje. GRAFOSTILISTIKA dio je stiistike koji se bavi proutavanjem izrazajne uporabe grafema (slova) u knjizevnim tekstovima, tj. vestom i veliéinam slova kojima su ispisani pojedini dijelovi teksta, podertavanjom ili nakoSenim ispisivanjem dijela teksta, alli odnosom teksta i bjeline na stranicl. LIRSKO-EPSKE VRSTE ROMANCA — tema romance najéesée je Ijubavna — obiljeZavaju je ubr2an ritam i vedar ton ~ zavrSétak je Obitno Sretan, a starlle romance opisivale su itragiéne dogadaje. BALADA — pjeva o stradanjima | nesre¢ama ~ ima polagan ritam | tufan ton ~ zavrSava tragiéno (smréu junaka) ~ naga je najpoznatija balada narodna pjesma Hosanaginica / Asanaginica (suijetu je predstavija A. Fortis, Koji objaviiuje tatijanski prijevod | original na ikavicl u knjjzi Put u Dalmaciju, J. W. Goethe prevodi je na njemaéki, a J. F. Herder objavljuje ju u zborniku rnarodnih djela Volkslieder; dramatizirao ju je Milan Ogrizovié) POEMA ~ kompozicja se zasniva na razvolu odredene fabule (fabularne veze}, ali se motivi povezuju na naéin lirske pjesme (asocljativne veze) — primjeri: barokna religiozna poema Suze sina razmetnoga Ivana Gunduliéa, poema Jama Ivana Gorana Kovaéiéa. Na popisu esejskih djela nalaze se i trojica pjesnika. To su A. B. Simi¢ i T. Ujevié na obje razini te Ch. Baudelaire na vigoh razini. Buduéi da jedna lirska pjesma ili vige njth mogu biti temom esejskoga zadatka na maturi, morate znati samostalno interpretiratilirske pjesme! U nastavku slijedi antologijska Baudelaireova pjesma Posmrtno grizoduije popraéena smjernicama 2a interpretaciju lirskih pjesama, Uz pomoé svojega profesora na pripremama okufajte se u interpretacii Baudelaireove plesme slijede¢i zadane smjernice. Svaku pjesmu mozete interpretirati slue¢i se zadanim modelom! ‘Smjernice za interpretaciju lirskih pjesama ebcioe |» Anafiziajte vanjsku komporielu pjesme. ee | (Od koliko se strofa sastoli pjesma? Kakve su te strofe prema broju stihova?: Kad snwvala budes, tama iepotice, | Prepoznajete li Kakav stalnioblk, poput soneta? Imaju li sui stIhov!jednek bro] ‘Na onu spomenika od erna mramoro, slogova? Je li pjesma pisana vezanim il slobodnim stiiom? Ako je stih vezan, ad dom udebri-ltnieu Amora ~ Sen vole evel) Zanini bla jame | vlago erobnice; « Analizirajte unutragnju kompozicju pjesme. Kad pritane plo& olive ti gruch Uzdvojite temeline motive i pjesnitke slike iz pjesme strofu po strofu, t. sth po ' ae opie see ee : stih! PokuSajte objasniti koja je tema pojedinih strofa, tj. Sto povezuje temeline car esa motive unjma, PokuSje ojasnt na kj natn uporabe rz pean Ska | | utjete na razradu teme.) ‘Tad é2 rob, Sto sade moje esi taire | « Odredite temu pjesme. ‘econ ave eplelelerales ba). t (Poveiite naslov pjesme sa sadriajem cjeline pjesme. Razmislite je li cjelina 2a netaih nod ieame Beskeajne auries pjesme podrZala vasa o¢ekivanja koja je stvorio naslov ili ih je tzneverila,) fecti:,ZeSo ns, Jubavnice, milo, | Oded kojoj skupinlirskih pjesama prema tematskome kriteriu pripada ‘Okusia ono a tim mire pag?” a Dréeu troma stable i2gubliene snage, Nek’ vr vata berdutno ahaa. fonts niciove oda. 1. Koje je zajednidko obijegje zraka i | | Na jabue bakar boje zelenkaste, a stabala istaknuto u polaznom rastu male olome itmaste, ‘Bilezde se rojevisoko tekstu? smaos Be tetlsane bie I dase sad da krenu, A. boia Uepote to su umornog usta U zraku se kupa mjesee 8. snega iradostipiave, detinjaste: Isipa svetlo sjenu Civomost sumorno i nijemo sanjativ kul, ‘Alkrasna se Zena budi I grud jo) otajno cide isvilne Viedie obare 2: Koja je glasovna figura tot je |= biva tke uporabijena u nasiovu polaznog teksta Jesenje neveselie? A. aliteracia D.viage u polutmial erkve. Odjeci prozn,tupi, akustika groba: tu se slsko drijema, ‘Mrtvi sveci, true knjige, bogs nema ‘Meket ovce le erkvenog trijem, mag donk, Zrobrjoh, atroloe 1, Sto znatl sintagma slika smiono? 4 Stolk subeke dota sunny) B:anatera ‘eiyabyasia Beopase lla Sapien C smijesna ska. visoka ska sf , cnom teksty | [2:Kolie od siededin motivo iskozan see NO) Teac ReeTGR NS | auctim osetiim potatoe? ibs Sietot wee ‘A. tromi | Attoranj B.jabuka C.magla D-ovea ‘A. gustativnl 8. olfaktivnl B, Cudnovate 3, U kojemu je od sljede¢ih stihova, C.taktini -CD:yizualni G tata ostvarena sinestezija? 2. Koja fe of sedech stiskh gure Ce A Dae tlre, lots, oi ‘upotrijebljena u sledetim stihovima? | | 4. Koll se stih,sobzirom na vstu Oe ie I Na abel boar bo elenhoste, I grud joj otojno aise sta; fate od ostalistnjuu | | Nata ave tule tlie, boge rem I suilne w'jedje obara olaznom tekstu? Ne RUE a: Inoé je i= biva tie. (Beri 4, U kojol Je od sliedecih sintagma A.clipsa B.epifora 8. drugi ‘ostvarena personifikacija?. ‘C-polisindeton D. simploka c teed A. boje zelenkasteB. magle olovne 4, Koja je vrsta rime upotrijebljena u oe lon’ plave:: sa Destine ain, /polaznome tekstu? 5. Koja je rijet onomatopejska? 5, Zasto Je Seoska crkva sonet s repom? Gh isprekidana 8. nagomilana ‘A. tudnovate ‘A. jer ima stih manje od Shakespeareova C. obgrijena D. parna 8. Seta soneta Ht Vo Codeseu: B. jer nije jednak broj slogove u svim shove ‘A, ugods) tajanstvenosti B. svjetlosn! ugod} | Cinoéni uzodaj D. ugodaj tine C.jer se rims iz katrena prenost u tercine | 5, Sto znatinjeé nottumno? eirkota | |b. jer ima sth vie od Petrarcina soneta | "Hla ate doa Wy cs fos 24k ce ane eka.»sete plik “TRENOM d.o.0.* pripreme za drEewnu matury i prijanne ispite TRIN » ela ireae ices on rinom. TEL. 01/ 672 408, 65M: 095 1339 333, OBILIEZIA su EPSKOGA DIELA: tema ~ dogadaji — kompozicija — likovi — naracija ~ epska opsirnost. 1. TEMA = mode biti izabrana iz raznih padrutja ljudskoga 2lvota (|jubavna, povijesna, drustvena...) ~ sadrZaji iz stvarnosti koje pisac preuzima i oblikuje kao sadrZaj svoga djela 2ovu se grada ~ gradu pisac erp iz razliitih izvora (spisa, legendi, novina...) 2. DOGABALI ~ treba razlikovati dva pojma: FABULA side * redoslijed koji se dogadaji odvijaju u zbilfi (izvan * redoslied kojim su dogadaji prikazani u djelu djela), tj. redoslijed kojim nizemo dogadaje kad * djelo mote poteti in medias res (tako da smo odmah komu preprigavamo radnju dela uubateni" u srediste zbivanja), nakon Zega sljedi vraéanje ‘+ dogadaji su u fabuli povezant na ranie dogadaje postupkom RETROSPEKCUE a} logiki (uzroéno-posljediénim vezama) (retrospekcija je svako pripovjedno vraéanje u prosiost) b) kronologki (vremenskim vezama) U prikazivanju dogadaja razlikujemo dinamigke motive {koji pokrecu radnju) i stat opis. c@ motive (koji usporavaju radnju, npr. 3. KOMPOZICIIA ~ natin na koji je djelo sastauljeno od svojih dijelova, razlikujemo: a) vanjsku kompoziclju koja oznaguje podjelu epskoga djela na pogiavija (roman) i pjevanja (ep) bb) unutrainju komporiciju koja se sastoji od pet dijelova: uvod, zaplet, vrhunac, obrat, rasplet. UKOVI — nositelji su radnje I ideje djela (prema ulozi uw radnji dijelimo th na glavne i sporedne) ~ nositelj su, odredenih tjelesnih I dugevnih osobina— ovisno 0 tim osobinama postoji nekoliko postupake karakterizacije likove: FIZICKA li VANISKA KARAKTERIZACUA ~ opis igiedalikainjegove odjece SOCUALNA ~podatciodrustvenome poekijetl i status, o staleSkojpripadnosti rani cbrazovaniais- GOVORNA ~ uporaba zavitajnoga dijalekta, Zargona, ueretia ili ueenih traza | natin ieratavanielika uopée odratavaju podrijtlo, osobine,rerinu obrazovanja id, toga je nagin na kj lik govor! vaéan 2a njegovu korakterzaclu PSIHOLOKA~ obuhva¢a prikazosiecaj raspolotenja, mis, stanja svijet podsviest ETICKA ~ odnosi se na moralne osobine: posten/neposten, hrabar/kukavica, pravedan/nepravedan, istinoljubiv/lagljiv, Zovjetan/netovjetan; kad etki karakteriiram lik, komentiramo rjegovo poimanje dobraizlate njegov odnos prema drustvenim praviima | zakonima IDEINA ~ ocnosi se na ideje i stavove kole lik zastupa BIOLOSKA- ouinosi sen nasljedne osobine koje su utjecale na razvoj ka, osobito je vadna w naturalizmu 5. Glavna je epska tehnika NARACUA ili PRIPOVUEDANIE — nizanje dogadaje prema naéelu onoga Sto je dalje bilo ~ vrste ipovjedata u epskome djelu: pripovjeda® Koj jest sudionik zbivania koja priksauje, dakle jedan od fikova u ulozi je pripovjedséa Koko pripovijeda? 3 fica wi lew Kakav je njegoy odes prema onom Sto pripovjeda? Koliko je pouzdan? sveznajui pripoviedaé nepouadani pripovjedaé pripovjedaé koji nije sudionik preprpadedt zbivanja koja prikazuje objektivan subjektivan Sporedine su epske tehnike deskripeija ill opisivanje | epski dljalog. U modernim romanima javiia se tehnika unutamjega ‘monologa koja slijedi zbivanja u svijesti jednoga tka ili vie ikova.. 6. EPSKA OPSIRNOST ~ 20 razliku od lirske pjesme, epsko je djelo opsetno ~ opsimost se postize postupkom retardacije {usporavanja radnje) ~ tri su giavna sredstva retardacije: digresija ~ kraée udaljavanje ad osnovnoga tijeka radnje (opisima pejzata, refleksiiama) epizoda— veca tematski zaokruena digreslja (npr. odlomak u kojemu se apsedno prikazuje prostost spomenutoga lika) ponavijanja - mogu se ponavijatirijet, cijell ulomei, neke situacife il sl. U Homerovim epovimia kljuéna su ponavijanja stalnih epiteta (npr. brzonogi Ahilej, silni Agamemnon, sjajnosljemac Hektor, lukavi Odisej, volooka Hera) i formula (tipiénih stihova koji se uvijek javljaju u Eestim situacijama poput opisa gozbe ili bitke). Nana ag pte do wea. Uy ata foal i emo ikecere a folky oy “TRENOM d.0.0.5 pripreme 20 draws maturv i prijamne ispite: TRIN: 2 UaehrhAsrava shams ceo ce cont ‘TEL. 01/6672 404, Gsm: 090 1933 338 _ ww rine he EPSKE VRS! 2) EPIKA U STIMU] u epskome pjesnistvu tema je uvijok neki dogada| vatan 2a cljeli narod ~ lie junak (heroj} Koil predctavija osobine cljeloga naroda ~ grada je poznata (iz mitologije ili iz povijesti) — kompozicijski djelo ne zapotinje prikazom potetka radnje (ab ovo}, nego se u zbivanja ulaei in medias res (u srediste radnje), @ tame prethodi iavokeacija tli zaziv muza i bogova Cod kojh pjesnik traZi nadahnuée - epske vrste u stu: + epska pjesma —krace epsko djelo koje prikazue jedan dogadal i tik © en ~ du oblik epskogs plesnigtva u kojemu se oko glavne radnje nitu sporedne eplzode i digresije - do 19. st. on je najejenjeniji knidevni oblic, a potem ga postupno zamjenjuje roman ~ prema tematic rezikujemo junatk, religioii, aidaktigki,vitedki, Zivotinjsk ep, + epilj~ obilk epskoya pjesnigtva kraci od epa © epopeja ~ vrio opse¥an ep koji prikazuje najsru sliku Bvata, obigeja i verovanja nekoga narod (zove Ee i nacional’ ep) ~ najpoznati su nacionaln epov’ i epopeje Madi Odisefa bb) EPIRA U PROZI] - razvila se kasnije od epske poezije ~ dijell se u dulje skupine: > JEDNOSTAVNI PROZNI OBLICI (vrste Kole izvorno oripadaly usmeno} knildevnosti ¢ MIT ~ u skladu s narocnim vjerovanyima cbjasnjava posijetto sijeta ill nekih pojava | oswba~ npr. Mie 0 Orfeja Eure © LEGENDA ~ opisuje Zivot nekoga mitskog junaka il povijesne osobe tako da se ispreplecu fantastienl i stvara’ dogadaj *# SAGA - vrsta skandinavske priée u kojoj se najéeSée opisuju zbivanja iz obiteljskoga Zivot + BAIKA ~ vista u Kojoj se stvarno ispreplece s nestvamim i Cudesnim ~ obiljeza su bajke formulaitan potetak | zavréetak, pobjeda dobra nad zlom ma kralu te crno-bijela karakterizacia ikova. Postoje usmene narodne bajke i umjetnitke bajke, Umjetnitke bajke pisali su, npr, H.C, Andersen (Carevo novo ruho) i. B. Madurani¢ (Koko je Potjeh trazo istinu) + BASNA ~ sta w kojoj su glavni ikovi uglavnom votinje koje nose ljudske osobine ~ obiljeja su basne alegorjs (na primjeru Zivotinja prikazuju se judski karakter) i poucan zavedetak ~ predstavniel Exop, grt plsac kof je i zaéetrik basne {npr: Konj i magarac); Jean de ta Fontaine (npr. Vuk janje}; Gustav Kridec, Zabija melantollja + POSLOVICA, ZAGONETKA, VIC, ANEGDOTA > SLOZENI PROZNI OBLIC! (vrste koje su se razvile nakon jednostavnih proznih oblika, mahorn u umjetnigko) Prema duzini dijele se na kratke prozne oblike (novela, pripovijetka, kratka priéa) ina dulji prozni ablik (roman): © NOVELA~ kraei sto¥eni prozni oblik— prikazuje jedan neobitan | zanimijiv dogadaj te manji broj glavnih likova ~ vrijeme i prostor ‘ogranigeni su~ ima trodlanu kompoziciu (eodinje sazetim prikazom lika I najavom dogadaja ~ srediénji dio sadrél zaplet — zavrSave poentom koja proizlaz| iz nagloga obrats u razvoju dogadaja) —javlja se u anti¢koj knjitevnosti, all kao izgraden knjizevni oblik afirmira se tek u predrenesansi, utemeljiteljem vrste smatra se talijanski predrenesansni knjidevnik Giovanni Boccaccio, autor zbirke Dekameron ~ primjeri: Vjekosiav Kaleb, Gost; A. 6. Wiato’, Cvijet sa raskrééa | Camaa, © PRIPOVHETKA (PRIPOVIEST) ~ opseinija od novele, ali kraéa od romana ~ prikazuje veti bro] likova | dogadaja od navele ~ privovijedanje je opsimije, a psiholoska karakterizacifalikova slofenija ~ primjeri: Vjenceslay Novak, glib; Pavao Pavliti Dobri duh Zagreba. = ROMAN ~ najapsezniji prozni oblik ~ slobodnij je | oivoreniji od novele i pripovijetke ~ naziv roman prvotno je oznaéavao svaki ‘ckst pisan na romanskome (narodnome) jeriku za razitku od tekstova pisanih ugenim latinskim jexikom, Podjele romana: = prema tem: drustveni, porodini, psiholo8ki, povijesni, pustolovni, jubavni, vitedki, kriminalistigh.. + prema stavu autora i opéem tonu: sentimentalni, humoristini, satiriéni, didaktigni (poutni) | tendenciozn! (s nagla’enom Idejom) + prema éimbenicima integracije: roman zbivanja, roman lika i roman prostora ~ prema natinu izgradnje sifea: langani ii stepenasti (npr. pustolovni roman), prstenasti (apr., J. D. Salinger, Lovac u Zitu) 1 paralelni (npr., A. Senoa, Zlataravo zlato) “TRADICIOWALN ROMAN (do Kraje 15.58) ~ MODERN ROWAN fod 70.54) ] primjer A. Benoa, Zotoroveelato —brmmjer: 0. Salinger, Covac u Ft ~fabua Je recucrana, a unjestokrenolh ogi vera rab se postupak ‘azjna bul rat reno op sed dogadola | RETROSPEKCUE (oripovedno waa wproslos asinine vere ikoy se obtju unutrainjom i vaniskorn karakterizacjom | - elite se premeStasprikazevenskih dogadej na unutarj,pstholotka | (@sinotosko-socijaina karakterizacija) | stanja, postupkom INTROSPEKCHE prikazuje se svijest | podsvijest like | -najée8éi Je sveznajuéi autorski pripoviedat kojl = pripovjedat je nepouzdan, njegovu wlogu Gesto prouzima jedan od likova | pripowjeds u3. lew i nastof bit objektivan Hive ikove ko pripouiedajuu 2. ew | rebe se aconnnepripoveche tae [prinoviedanje, | - vaionain prpowedanje wstupsnjstountaren nenoiny, 29 | episvanie ciiol | neta romania prinovledane sie stuj sist roman eka ses) | = pripovjedné se slut stondordnim jezikom 1 jerk romano unose se razgoverai stil Zargon (prota utrapercema} eee _______| Mlozfs esestle element (omar-esef) bien lag pte do wap. Uy sin fowl id de mane Wa.»“TRENOM d.o.0.:> pripreme za draw maturapejanne pte au f f) PITANJA ZA PONAVLIANJE | USUSTAVLIIVANJE GRADIVA UVOD U PROUCAVANJE KNJIZEVNOSTI - 2. dio URED I NASTAVA: Strojerska cesta 24, Zagreb TEL, O1/ 6672 408, GSM: 096 1333 333, 11, Sto je digresija? A. razrjeSavanje dramskoga sukoba djetovanjem bodanstava B, zazivanje muza li bo#je pomoti na potetku epa C. pripovijedanje koje potinje bez uvoda Dyuudaliavanje od glavne radnje pripovijedanje, pripoviedaé, Opisivanje B, rima, zvukovna organizacia, figure C. peripetija, kulminacija, dijalog D. subjektivat i2raz, filozofska tema, analiza 13, \Niz motiva poredanih prema nagelu ‘onog to se dalje zbilo" naziva se: 14, Koja se od sljededih regenica adnosi yna epski postupak retardacije? {a0Radinja se usporava apisima, ponavijanjima i epizodama. 8. Pripovjedat se koristi arhaignim jeznikom, . Radja potinje uvijek u srecigtu 2bivanja. D. Na pofetku djela zazivaju se vite sile. AcTabulom 8. motivacijom C.siteom D. kompozicijom DRAMA, NAZIV | DEFINICHA ~ gré. drdma = radnia, dogadaj ~ naziv drama ima dva znaéenja: Sire (kniiéevni rod namijenjen izvodenju na pozornici) i ue (ursta drame, tzv. drama u utem smislu). 12, Koji elementi obiljezavaju epiku kao kenjevni rod: DRAMSKI TEKST gine ~ popis lca ill osoba (na potetku teksta} — didaskalije(kratki opisii upute redatelju i glumcima, tekst koji se ne Ingovara u izvedbi) ~ dialog (tekst kof likovi, tj. glumci tzgovaraju). \VANISKA KOMPOZICIIA drame obuhvaéa podjelu na Einove, slike i prizore (scene), a UNUTARNJU STRUKTURU DRAME dine: dramska radnja, koja se ostvaruje se iamjenom dramskih situacija . dramske situacije, koje éini odnos medu likovima na sceni, likovi su najée8ée suprotstavijeni - dramski sukob, koji nastaje iz odnosa medu suprotstavijenim likovima i postupno se razvija dramska kompozicija, koja se sastoji se od 5 dijetova: vehunae i kubrineco (ETE pt ee wos i eksporio preokretilperipetia ——vaspet zaps i poceak sukeba 5. dijalog, koji je osnovno dramsko sredstvo I sluti ra lzratavanje suprotnosti medu likovima, i monolog, Koji sluti za prikazivanje razmisljanja | idejnih stavova pojedinih likova 6. napetost, koja proiziaz| iz dramskoga sukoba, temeljno je obiljefje drame PRAVILO O TROJNOME JEDINSTVU ~ prvi teoretiéar drame Aristotel u svome djelu Poetika ili O pjesniékome umijeéu zahtijeva je da drama prikazule jednu jedinstvenu I cjelovitu radnju (jedinstvo radaje), a kasniji teoretizari dodali su zahtjev za jedinstvom vremena i mjesta (pravilo 0 trojnome jedinstvu bilo je posebno vazno klasicistizkim teoreti¢arima u Francuskoj U 17. st. ‘TRI OSNOVNE DRAMSKE VRSTE: TRAGEDIA - obiledja: ‘tragitki junak (strada zbog sukoba viesttih ideale i stvarnosti te zbog utjecaja sudbine} tragitka krivnja kao ,krivnja ber krivice” (tragiéni junak dosijedno brani svoje ciljeve | to ga odvodi u propast, all njegovo je djelovanje opravdano zbog uzviéenosti cijeva za koje se bori ina kraju drame on je moralni pobjednik} 3. tragi¢an zavrSetak (junak placa za dosljednost vlastitim Zivatom) 4, unvigeni til (utrageciji previadavaju elementi svetanoga, dostojanstvenoga stila) Kao dramska vista u stihovima tragedifa se razvila u staroj Gréko} iz ditiramba (pjesma posvecena bogu Dionizu) ~ naziv tragedije potjece od grékih rijedi tragos i ode (,jaréeva pjesma"), vierojatno prema jare¢o) kot kojom su bili ogrnuti élanavi kora (zbora) predstavijajuci satire kao pratitelje boga Dioniza — prvi tragitni ditiramb nastao je izdvajanjem korifeja (korovode) iz kora tako Sto su korifel | kor zapodjenulidijalog ~ zatetnik tragedije, koji uvodi prvoga glumca, bio je Tespis ~ u daljajem razvoju poveéava se bro} glumaca, a uloga kora postupno se smanjuje ~ tragedija je dotivjela procvat u 5. st. pr. Kr. udemokratskoj Ateni ked stvaraju trojice najvainijh grékih tragitara Eshil (uvodi drugoga glumca) Sofoklo (uvodi trecega glumca) Euripid (psiholoski produbljuje likove, osobito Zenske likove), “Nien lak pote da witha, Uy waa pornat bi de mange Uke.»TRIN 22 heh tnUstav: Space bes www. teinom. he Dijelovi korpozicije gréke tragedije bili su: PROLOG (uvedni monotog log kojim se najavijuje radnja), PAROD (ulazna korska pjesma), EPIZODUI (dijalozi glumaca), STASIMI (stajaée korske pjesme izmedu dvaju epizodija, u njima kor komentira radnju) | EKSOD (Flazna korska pjesma). Avistotel:je smatrao da tragedija treba kod gledatelja izazvati strah i saZaljenje time 6 se protistti, oplemeniti njegovl osjeéall To protigéenje oxjetaja Aristotel Je nszvao katarzom. > KOMEDUA Razvila se u staroj Grdkoj iz puékih svetkovina plodnosti ~ u potetku je oznaéavala veselu Korsku pjesmu koja se levodita priikorn nocnih ophoda grado i ila je puns Sala, pogrd | dosjetki na raéun pojedinih gradana — kao dramska vesta. raavila se udemokratskoj Ateni, a procvat je dotivjela s grékim komediografom Aristofanom {5./4. st. pr. Kr.). Dijelovi kompozielje gréke komedije jesus PROLOG (najava radnje), PAROD (ulazna korska pjesma}, AGON (natjecanje aval glumaca], PARABAZA (sredignja korska pjesma kojom se pisac izravno obraéa public ismijavajuéi neke pojave | osobe) i ZAVRSNI OPHOD KORA. U kasnijemy rézvoju komedije slabi uloga kora, time se ublazavaju grubost | poruga Osnovne je obiljeije Komedie prikazivanje smijesnoga (komiénoga). Komiéni dojam astvaruje se na tri nadina: humor —prikazivanje smijeSnoga bez namjere da se nekoga uvrijedi, odnos! se s razumijevanjem prema Yudskim slabostima satira—prikazivanje smijesnoga s namjerom da se neke pojave ill karakterijetko ismijui o8tro osude rotesta ~komika u kojo) prikazivanje te#! nakaznome tzabli€avanju tako da gorko ezbiljno graniti sa smijeSnimn ‘aa kojemu se temelfi komiéni udinak ~~ Karakterne mane (Plaut, Skreac; M. Dr#ié, Skup; Moliére, Skrtac) _| Tkomedija Karaktera ‘Komedia intrige ja situacije ja konverzacie | neoéekvane situacje wkolima s ik naex duhovl azgovort dosjetce * DRAMA U U2EM SMISLU prikazuje ozbiljnu radnju, ali nema tragitan zavrSetak, primjer: Ivo Vojnevié, Ekvinocijo. «© OSTALE DRAMSKE VRSTE: farsa (srednjovjekovni puzki oblk obiljezen karikranim likovima te grubim i vulgarnim hurorom), lakrdija (temelji se na Jeftinim komignim utincima), vodvilj (laka komedija s popularnim meladijama), melodrama (glazbena drama; razvila se u baroku), pastorala (idiliino-sentimentaina drama s temom iz pastirskoge Bivote, razvila se u renesansl}, i mirakuli, moralitet (srednjovjekovni izvedbent obi OSNOVNO OBILEZIE ~ ujedinjuje of stilajumjctnigkoga (koji¥evnoga) sti, KNJIZEVNO-ZNANSTVENE VRSTE: najvatniji Je knjiZevno-znanstveni oblik esej ili ogled ~ obraduje temu iz Zivota ili znanosti na natin koji ul ucujerezmisiane i zakljuévanja, ali umjetnigko ieratavanje ~ zagetnik eseja francusid je renesansni pac Michel de Montaigne, autor zbirke Eseji (1580.) ~ primjeri eseja: Michel de Montaigne, 0 odgoju, O ucenju klasitnih jezika; Rainer Maria Rilke, Pisma miadomu pjesniku. Ostale su knjZevno-znanstvene vrste: putopis (primjer: Antun Neméi¢, Putositnice), biografija {Givotopis), autobiograia, dnevnik, memoar. PUBLICISTIEKE VASTE: reportata, polemika i feliton ik podlistak.Feliton na tiv i popularan nadin obraduje teme iz umjetnost, 2nanostilozatie | politike ~ primjorfljtoni Augusta Senoe, Zagrebuli. _znanstvenoga istradivanja { umjetnigkoga (knjlzevnoga} cblikovanja Iti publicistigkoga Buduéi da ée vam, osim lirskih djela u stihu, epskih djela u stihu i u prozl te dramskih djela, kao jedan od deset polaznih tekstova biti zadan i jedan diskurzivni tekst, obratite pozornost na slfedeca dva teksta | pripadajuce zadatke te th pokusajte rijesiti. Zapamtite, u svim zadatcima 5 polaznim tekstovima naglasak je na razumijevanju teksta i ne ispituju se sadréajni podatci iz cjeline djelo. Veselko Tenzera, A unuct su se zaeifell baka i djedova (3 2019. 8) Nedlavno mimoidoh na ullel jednog na8eg popularnog pjevata koji pjeva jo8 od godine kad je moja generacija imala -vke po ratnim Kladionicama, { lecnuh se: na njemu je bilo sve made od njega | od moje generacije. Griva kao w mladog inca, odjeéa obijesniog maturanta, kretnje ameritkog Sarmera i filmova snimljenit w istanbulu. Od tage pokretnog eseje ‘ostidu od starosti ne bi me vige iznenaulla ni Ramizesova murmija u bludzinsu za Sankorn nekog disko-Kluba. iste one starosti | koju je veigao Ciceron, kolu je u novije dobs opjevao Eliot Koja je oduvijek izvor autoriteta i mudrost. | Covjek se i nehotice sjeti neskrivene starosti ili podertane rubnoce francuskih Sansonijera, divnih diezista koji laktova ostonjenih o Skembe pretvaraju puhanje u motnu arhitekturu tjeskobe iradosti, oronula Ellingtona kako priziva nezaboravne Hallo pte cpp ty oak ors sua lascatego TRINOM 0.0.6 piprene 2 deta matur prifanoe ite TRIN 23 ‘nch ran Sreransceth car eon fware aaceons ritmove iz svojega orkestra. Ako baé hoéete, onda se prisjetimo i Hemingwayevih legendarnih sjedina, Russellove asketske prastarosti, Picassove maslinske kyrgavosti. 5to se to dakle dogodilo s klasitnom dekoracijom iskustva i mudrosti, otkud ova

You might also like

• Management Buble

  

  79% (19)

  Management Buble

  394 pages
• A Practical Approach To Transesophageal Echocardiography 3rd Edition 2014 PDF

  

  83% (6)

  A Practical Approach To Transesophageal Echocardiography 3rd Edition 2014 PDF

  537 pages
• Fonoplov 3. Gimnazija I Ss 140. Rjesenja

  

  100% (3)

  Fonoplov 3. Gimnazija I Ss 140. Rjesenja

  24 pages
• @anesthesia Books 2019 Hensley's PDF

  

  100% (3)

  @anesthesia Books 2019 Hensley's PDF

  1,175 pages
• DIGLOG Perusko, Glavinic - Digitalni Sustavi

  

  No ratings yet

  DIGLOG Perusko, Glavinic - Digitalni Sustavi

  326 pages
• Farmakologija - Rang

  

  87% (39)

  Farmakologija - Rang

  813 pages
• Cardiopulmonary Bypass

  

  100% (2)

  Cardiopulmonary Bypass

  223 pages
• OSCE in Clinical Anaesthesia

  

  100% (3)

  OSCE in Clinical Anaesthesia

  400 pages
• (The European Society of Cardiology Series) Marco Tubaro (Editor), Pascal Vranckx (Editor), Susanna Price (Editor), Christiaan Vrints (Editor), Eric Bonnefoy (Editor) - The ESC Textbook of Intensive A

  

  100% (8)

  (The European Society of Cardiology Series) Marco Tubaro (Editor), Pascal Vranckx (Editor), Susanna Price (Editor), Christiaan Vrints (Editor), Eric Bonnefoy (Editor) - The ESC Textbook of Intensive A

  1,088 pages
• Handbook of Harmonic Analysis PDF

  

  97% (39)

  Handbook of Harmonic Analysis PDF

  181 pages
• Matrices and Determinants

  

  100% (2)

  Matrices and Determinants

  112 pages
• Ian MacKenzie - English For Business Studies - A Course For Business Studies and Economics Students - Cambridge (2010)

  

  No ratings yet

  Ian MacKenzie - English For Business Studies - A Course For Business Studies and Economics Students - Cambridge (2010)

  191 pages
• H. W. Janson & Anthony F. Janson - ISTORIJA UMETNOSTI

  

  85% (13)

  H. W. Janson & Anthony F. Janson - ISTORIJA UMETNOSTI

  1,017 pages
• Hello World 8 Prirucnik 100dpi

  

  43% (7)

  Hello World 8 Prirucnik 100dpi

  522 pages
• Cehok, Ivan & Koprek, Ivan - Etika PDF

  

  100% (1)

  Cehok, Ivan & Koprek, Ivan - Etika PDF

  170 pages
• Matematika 3 Zbirka Detaljno Rij - Zadataka - Dakić, Elezović

  

  100% (4)

  Matematika 3 Zbirka Detaljno Rij - Zadataka - Dakić, Elezović

  274 pages
• Matura Engleski A Razina Rjesenja 2024

  

  100% (1)

  Matura Engleski A Razina Rjesenja 2024

  55 pages
• Alan Ford - Broj 1

  

  100% (15)

  Alan Ford - Broj 1

  124 pages
• Enjoying English 5 - Testovi Za 5. Razred 45'

  

  100% (1)

  Enjoying English 5 - Testovi Za 5. Razred 45'

  14 pages
• Primjer Eseja - Engleski Jezik

  

  90% (10)

  Primjer Eseja - Engleski Jezik

  3 pages
• Booleova Algebra - ZADACI 1 R G.

  

  100% (3)

  Booleova Algebra - ZADACI 1 R G.

  7 pages
• For and Against Essay PDF

  

  No ratings yet

  For and Against Essay PDF

  6 pages
• Naucite Engleski U 7 Danapdf

  

  100% (5)

  Naucite Engleski U 7 Danapdf

  243 pages
• David Molden - Svemoguci NLP

  

  91% (11)

  David Molden - Svemoguci NLP

  118 pages
• Dubine Full Score

  

  No ratings yet

  Dubine Full Score

  4 pages
• Sabiston Textbook of Surgery 17th Ed 2005

  

  38% (13)

  Sabiston Textbook of Surgery 17th Ed 2005

  2,477 pages
• hw8 WB Answer Key

  

  67% (3)

  hw8 WB Answer Key

  59 pages
• Some People Think That Having A University Degree Is Essential For A Successful Carrer

  

  100% (1)

  Some People Think That Having A University Degree Is Essential For A Successful Carrer

  1 page
• Zuta Zbirka Fizika

  

  No ratings yet

  Zuta Zbirka Fizika

  247 pages
• Mark Manson-E Zabole Me

  

  100% (6)

  Mark Manson-E Zabole Me

  205 pages
• States of Balkan RolePlay Pravila

  

  No ratings yet

  States of Balkan RolePlay Pravila

  6 pages
• Demidovic - Reseni Integrali - Zbirka Zadataka

  

  100% (2)

  Demidovic - Reseni Integrali - Zbirka Zadataka

  32 pages
• Jela Kršić Početna Škola Za Klavir

  

  100% (2)

  Jela Kršić Početna Škola Za Klavir

  124 pages
• Pocetna Teorija Muzike Za Klavir - NP - Web Tclal2 PDF

  

  100% (2)

  Pocetna Teorija Muzike Za Klavir - NP - Web Tclal2 PDF

  160 pages
• Ivo Andric - Knjiga, Kula, Deca

  

  85% (122)

  Ivo Andric - Knjiga, Kula, Deca

  79 pages
• Priprema Za Drzavnu Maturu II Pripremne Ispite

  

  100% (3)

  Priprema Za Drzavnu Maturu II Pripremne Ispite

  92 pages
• Riječi Za Esej Iz Engleskog Jezika

  

  No ratings yet

  Riječi Za Esej Iz Engleskog Jezika

  2 pages
• Some People Say 18-Year Olds Are Too Young To Vote. Others Disagree

  

  No ratings yet

  Some People Say 18-Year Olds Are Too Young To Vote. Others Disagree

  1 page
• Some People Say That Social Media Makes Us Feel Better About Ourselves

  

  No ratings yet

  Some People Say That Social Media Makes Us Feel Better About Ourselves

  1 page
• Some People Say That You Can Learn More About The World by Travelling Than by Studying at School

  

  100% (2)

  Some People Say That You Can Learn More About The World by Travelling Than by Studying at School

  2 pages
• Engleski B Rjesenja Drugi Rok Mature 2023

  

  No ratings yet

  Engleski B Rjesenja Drugi Rok Mature 2023

  34 pages
• Nove Patnje Mladog Werthera

  

  No ratings yet

  Nove Patnje Mladog Werthera

  57 pages
• Frankenstain - Mary Shelley PDF

  

  75% (4)

  Frankenstain - Mary Shelley PDF

  180 pages
• Some People Say That Spending Lengthy Periods of Time Helps Young People To Develop

  

  No ratings yet

  Some People Say That Spending Lengthy Periods of Time Helps Young People To Develop

  1 page
• 11 vjezba-DERIVACIJA

  

  No ratings yet

  11 vjezba-DERIVACIJA

  12 pages
• Essay

  

  No ratings yet

  Essay

  1 page
• Fizika 1 Jakov Labor PDF

  

  100% (1)

  Fizika 1 Jakov Labor PDF

  83 pages
• Hello World 8 - Unit 1

  

  No ratings yet

  Hello World 8 - Unit 1

  76 pages
• Co Co: U-Trac U-Trac

  

  No ratings yet

  Co Co: U-Trac U-Trac

  16 pages
• Barunica Castelli Pedagoski Aspekt

  

  No ratings yet

  Barunica Castelli Pedagoski Aspekt

  8 pages
• Matematika 3 (2 Dio Gim I Teh 14) - Dakić, Elezović

  

  100% (1)

  Matematika 3 (2 Dio Gim I Teh 14) - Dakić, Elezović

  176 pages
• Some People Say It Would Be Better If There Was One Language in The World

  

  No ratings yet

  Some People Say It Would Be Better If There Was One Language in The World

  1 page
• Kako Se Gradi Pasiv U Engleskom Jeziku?

  

  No ratings yet

  Kako Se Gradi Pasiv U Engleskom Jeziku?

  3 pages
• Some People Say That Social Media Like Facebook Are Replacing Proper Social Life. Others Say They Enrich Social Communication

  

  No ratings yet

  Some People Say That Social Media Like Facebook Are Replacing Proper Social Life. Others Say They Enrich Social Communication

  2 pages
• Miroslav Krleza - Gospoda Glembajevi

  

  100% (5)

  Miroslav Krleza - Gospoda Glembajevi

  72 pages
• Bohrov Model Atoma: L R L M VR

  

  No ratings yet

  Bohrov Model Atoma: L R L M VR

  9 pages
• Kiseline I Baze

  

  No ratings yet

  Kiseline I Baze

  4 pages
• Sjeverna I Srednja Amerika - Slijepa Karta

  

  No ratings yet

  Sjeverna I Srednja Amerika - Slijepa Karta

  8 pages
• Feminizam Prezentacija

  

  No ratings yet

  Feminizam Prezentacija

  15 pages
• Organska Kemija Salabahter

  

  100% (2)

  Organska Kemija Salabahter

  2 pages
• Fizika 1 Jakov Labor PDF

  

  No ratings yet

  Fizika 1 Jakov Labor PDF

  83 pages
• Lista Prijavljenih Lesce 2022 Opz

  

  No ratings yet

  Lista Prijavljenih Lesce 2022 Opz

  2 pages
• Korijeni I Potencije S Racionalnim Eksponentom

  

  100% (1)

  Korijeni I Potencije S Racionalnim Eksponentom

  5 pages
• Zbirka Zadataka Iz Fizike 1

  

  82% (17)

  Zbirka Zadataka Iz Fizike 1

  168 pages
• 1.alkani - Nomenklatura - Primjeri Zadataka

  

  No ratings yet

  1.alkani - Nomenklatura - Primjeri Zadataka

  7 pages
• Stanic A

  

  No ratings yet

  Stanic A

  2 pages
• FBI Releases Hillary R. Clinton File Part 05 - 300 Pages

  

  100% (3)

  FBI Releases Hillary R. Clinton File Part 05 - 300 Pages

  299 pages
• E B Croata Materna 2019 Var Model LCR

  

  No ratings yet

  E B Croata Materna 2019 Var Model LCR

  2 pages
• Korisni Izrazi Za Esej DISCURSIVE ESSAY (Raspravljački Esej)

  

  No ratings yet

  Korisni Izrazi Za Esej DISCURSIVE ESSAY (Raspravljački Esej)

  8 pages
• Selected Pages

  

  No ratings yet

  Selected Pages

  88 pages
• Tajna Slova

  

  No ratings yet

  Tajna Slova

  100 pages
• Essay Self-Assessment and Questionnaire Sheet (1) - Mateo Lozić

  

  No ratings yet

  Essay Self-Assessment and Questionnaire Sheet (1) - Mateo Lozić

  3 pages
• For and Against Essay

  

  No ratings yet

  For and Against Essay

  5 pages
• Barthes - Užitak Teksta 1

  

  No ratings yet

  Barthes - Užitak Teksta 1

  29 pages
• 02 L2 Starting+up Who+is+who

  

  No ratings yet

  02 L2 Starting+up Who+is+who

  10 pages
• Linking Words For Essay

  

  25% (4)

  Linking Words For Essay

  17 pages
• Test2024_zaobjavu

  

  No ratings yet

  Test2024_zaobjavu

  12 pages
• PREDMET: Engleski Jezik UDŽBENIK: SOLUTIONS 2nd Edition, Pre-Intermediate

  

  No ratings yet

  PREDMET: Engleski Jezik UDŽBENIK: SOLUTIONS 2nd Edition, Pre-Intermediate

  2 pages
• Prijedlog Tematskog Planiranja: Vokabular

  

  No ratings yet

  Prijedlog Tematskog Planiranja: Vokabular

  20 pages
• SKN2 1819 Program

  

  No ratings yet

  SKN2 1819 Program

  3 pages
• Hrvatski Za Početnike 1 Udžbenik Deo 01 PDF 0 - 57 Strane

  

  No ratings yet

  Hrvatski Za Početnike 1 Udžbenik Deo 01 PDF 0 - 57 Strane

  30 pages
• Erotske Price by Anita

  

  44% (16)

  Erotske Price by Anita

  131 pages
• Preuzmi Kako Do Ravnog Trbuha by Be Fit Boss

  

  0% (1)

  Preuzmi Kako Do Ravnog Trbuha by Be Fit Boss

  44 pages
• The Technique and Art of Organ Playing (Dickinson, Clarence)

  

  100% (10)

  The Technique and Art of Organ Playing (Dickinson, Clarence)

  276 pages
• Stiven Hoking - Velika Zamisao

  

  80% (5)

  Stiven Hoking - Velika Zamisao

  124 pages
• Highschool Graduation Paper

  

  No ratings yet

  Highschool Graduation Paper

  17 pages
• Graduation Thesis - Lamija Vilic - Fist Draft - Sa Edit2

  

  No ratings yet

  Graduation Thesis - Lamija Vilic - Fist Draft - Sa Edit2

  16 pages
• Bosnia and Herzegovina

  

  No ratings yet

  Bosnia and Herzegovina

  2 pages
• Uredski Materijal

  

  No ratings yet

  Uredski Materijal

  19 pages
• CJENOVNIK Pilot Deli 2019 BIH 2

  

  No ratings yet

  CJENOVNIK Pilot Deli 2019 BIH 2

  41 pages
• Cjenovnik 2020 Bih Katalog 2 Pilot Deli 2

  

  No ratings yet

  Cjenovnik 2020 Bih Katalog 2 Pilot Deli 2

  30 pages
• Ponuda: Rbr. R Nziv Koičin Cijen Cijen % RB

  

  No ratings yet

  Ponuda: Rbr. R Nziv Koičin Cijen Cijen % RB

  2 pages