Ordinary - First Language Oshindonga Paper 3 6100-3 - First Proof 24.05.2022
Ordinary - First Language Oshindonga Paper 3 6100-3 - First Proof 24.05.2022
E L
INSTRUCTIONS AND INFORMATION TO CANDIDATES
V
• Write your answers in the Answer Book provided.
• Write your Centre Number, Candidate Number and Name in the spaces on the Answer Book.
E
• Write in dark blue or black pen.
L
• Do not use correction fluid.
Y
• Answer the only question in this paper.
• Write between 250 ‒ 300 words.
A R
• Pay attention to spelling, punctuation and sentence structure.
• The number of marks is given in brackets [ ] at the end of the question.
I N
OMALOMBWELO NOMAUYELELE KAALONGWA
D
• Nyola omayamukulo goye mEmbo lyOmayamukulo ndyoka wa pewa.
R
• Nyola Onomola yOsenda, Onomola yEkonakono nEdhina lyoye kEmbo lyoye lyOmayamukulo.
• Nyola nopena ombulau nenge onduudhe.
O
• Ino longitha okadhimitho komeya.
Republic of Namibia
MINISTRY OF EDUCATION, ARTS AND CULTURE
© MoEAC/DNEA 6100/3/22
[Turn over
320973
2
Lesha okaleshwa taka shikula e to yamukula omapulo ngaka taga landula.
Lucia oku uvu ekonkolo pomweelo. Sho e li uvu okwa kankama/mwena ita nyola we,
ashike opena ye ine yi kutha po manga pombapila. Omukonkolo natango otagu dhiginine.
Lucia okwa siikile ombapila ndjono a li ta nyola nokusiikila wo opena ye nokasiikilitho.
“Olye ta konkola?”
“Oshike sha puka? Eta u tale ndi yi tale. Okay. Otayi monika iiwinayi shili.” Lucia okwa
kutha mo okapambu konyama ya kwewa e te yi nika, te yi lolo. Meendelelo, ye okwe yi
hiya mo. “Oshike shika? Otayi nika ya fa iikulya yooShuunduwa. Ino lombwela ndje kutya
oyo iikulya mwa longekidhilwa mu lye pethimbo lyomwiha mbika?
“Eeno osho naanaa.” Osho she eta ndje mpaka. Otwa li twa ka lombwela Matolona.
Okwe tu haula ta ti, otu hole okunyenyeta nokwaa pandula, omanga aatiligane taye tu
ningile omauwanawa ogendji. Otwe shi mona mo kutya iikulya yooShuunduwa - otwa
geya noonkondo atuhe. Otwa hala u shi uve omanga inashi taandela nosikola ayihe.
“Paife omwa hala okuninga po ngiini kombinga yasho? Aalongwa yamwe otaya ti ngiini?
Robert oku li peni? Inda u ke mu tale. Onda hala ndi popye nane amuhe.” Lucia ota
pula omapulo ohukula-paka-po, ndele ita pe Angelina ompito a tye sha. Angelina okwa
yi e ki ithane, Robert. Mepathimo lyeho ayehe yaali oye ya nale megumbo lyaLusia.
Robert okwa thita po e vule nokuli Angelina. Lucia okwa li ta kendabala oku ya hunga ya
ngungumane. “Onkalo ndjika nande kayi shi ombwaanawa, otu na okutala kutya otatu yi
ende ngiini.”
“Iilumbu kayi na nase. Oya hala oku tu dhipaga.” Ehandu lyaRobert otali ende tali fulukata.
“Otu na okukala twa kotokela oshinima shika. Oshinima shika oshinima oshinene, sho
oshiwinayi noonkondo. Iinima yoludhi nduka oya ningilwe nale miipathi yetu. Omu shi shi
nawa. Oshinima sha faathana naashika osha ningilwe nale manga ngame nda li handi
kosikola yopombanda kOwambo. Ihe, onda kumwa kutya natango otashi tsikile. Ndishi
ohaku tiwa kutya kape na shikukutu shaa hulu, po kape na shidhigu shaa shuna monima.
Oshiwinayi! Shiyaha na kale manga mpaka, otandi ka mona Shime Swanepoel, kombinga
yoshinima shika. Ondi shi shi kutya okupopya naMatolona, owa fa ashike to tile omeya
kemanya. Ota ka kala ti ipopile nokudhigupaleka oshinima.” Lucia okwa mwena ita gandja
we ookomenda dhasha, ye a dhimbulukwa wo kutya ondhindji omukolo.
“Otwa pandula meme, ino tya owe tu mwene.” Aanyanyamagulu yaali osho ye mu pandula
taya popi pevi. “Indeni ashike mu ka lombwele yakweni kutya oshinima shika otashi ka
talwa meendelelo kewiliko lyopombanda lyosikola.”
320973
3
“Ondi mu uvite ko. Otatu ka tula omilungu kumwe nomukuluntusikola ngashiingeyi
mompadhi dhi talala. “Ngiika oko nale e li - aluhe ohi itetuka unene oMaandaha komatango
a thike pethimbo. Onghala otayi hada nena! Indeni komuhandjo, shika shi thigileni ndje
shi, osha ninga po okanona kandje ngashiingeyi. Ondi mu uvitile ohenda. Onkalo ayihe
ndjika yopaife oya fa ashike onkalo yoSouth Afrika.” Aanyanyamagulu yaali oya shuna
komihandjo dhawo.
Mepathimo lyeho, Lucia okwa pakela ondjato ye yomambo, ta tonyene oshiyaha shiikulya
shono a etelwa kuAngelina mopulastika, ndele te ende u uka kombelewa yomukuluntusikola.
Okwe mu adha momukala.
“Ila mo. Ope na sha sha puka momuhandjo?” Sho tuu ya thiki mombelewa, ye Lucia ote
mu ulukile oshiyaha shiikulya. Ta nyengwa okutongolola kutya iikwashike. Okwe mu pula
e shi mu pe. Okwe shi tala.
“Iikulya yooKatali! Oyo ya pewa aalongwa ongomwiha gwawo nena. Matolona oku shi
shii nale. Okwa handukitha uunona, e tawu li moonyandi shoka sha eta opo wu uye
kungame.”
“Oh, ino tya ngaaka? Onda nyanyukwa sho we ya wu ukilila kungame. Kuutumba, meme
Lucia. Onda hala u kwathele ndje mokwoongaonga nonkalo yi li ngeyi. Aalongwa ayehe
oye shi oshinima shika?” “Osho naanaa aalongwa ayehe oye shi shi. Mokupopya oshili
kehe shimwe otashi vulu okuningwa paife ngeyi. Oya lya moonyandi nayi. Paife oshinima
osha ninga ongombe namwene-pokati komuluudhe noshilumbu!”
“Onda nyanyukwa sho we ya mpaka. Owu shi ndje nawa meme Lucia. Ngame inandi
itaala mokatongotongo kuukwalwaala. Inandi ka halelela nande gumwe gwomaaniilonga
yandje.” Okwega kwi iyageka ombinzi, wo uuli pamwe aniwa, ihawu iholekwa omatako.
(Ka diwa mokambo: Omeva a nyanganyengifwa kuJ. Diescho)
6100/3/22
320973
4
BLANK PAGE
The DNEA acknowledges the usage and reproduction of third party copyright material in the NSSC Assessment, with and without permission
from the copyright holder. The Namibian Government Copyright Act allows copyright material to be used limitedly and fairly for educational
and non-commercial purposes.
The Directorate of National Assessment and Examinations operates under the auspices of the Ministry of Education, Arts and Culture in
Namibia.
© MoEAC/DNEA 6100/3/22
320973