100% found this document useful (1 vote)
1K views

Ordinary - First Language Oshindonga Paper 3 6100-3 - First Proof 24.05.2022

The document is a past exam paper for the Namibia Senior Secondary Certificate Oshindonga exam. It provides instructions for students sitting the exam and consists of a reading passage in Oshindonga about a conversation between Lucia, Angelina and Robert. The question asks students to summarize Lucia's reaction to the conversation and her realization about her teacher Mr. Swanepoel.
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content, claim it here.
Available Formats
Download as PDF, TXT or read online on Scribd
100% found this document useful (1 vote)
1K views

Ordinary - First Language Oshindonga Paper 3 6100-3 - First Proof 24.05.2022

The document is a past exam paper for the Namibia Senior Secondary Certificate Oshindonga exam. It provides instructions for students sitting the exam and consists of a reading passage in Oshindonga about a conversation between Lucia, Angelina and Robert. The question asks students to summarize Lucia's reaction to the conversation and her realization about her teacher Mr. Swanepoel.
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content, claim it here.
Available Formats
Download as PDF, TXT or read online on Scribd
You are on page 1/ 4

NAMIBIA SENIOR SECONDARY CERTIFICATE

FIRST LANGUAGE OSHINDONGA ORDINARY LEVEL 6100/3


PAPER 3 Critical Responses to a Text 1 hour 20 minutes
Marks 20 2022

Additional Materials: Answer Book

E L
INSTRUCTIONS AND INFORMATION TO CANDIDATES

V
• Write your answers in the Answer Book provided.
• Write your Centre Number, Candidate Number and Name in the spaces on the Answer Book.

E
• Write in dark blue or black pen.

L
• Do not use correction fluid.

Y
• Answer the only question in this paper.
• Write between 250 ‒ 300 words.

A R
• Pay attention to spelling, punctuation and sentence structure.
• The number of marks is given in brackets [ ] at the end of the question.

I N
OMALOMBWELO NOMAUYELELE KAALONGWA

D
• Nyola omayamukulo goye mEmbo lyOmayamukulo ndyoka wa pewa.

R
• Nyola Onomola yOsenda, Onomola yEkonakono nEdhina lyoye kEmbo lyoye lyOmayamukulo.
• Nyola nopena ombulau nenge onduudhe.

O
• Ino longitha okadhimitho komeya.

• Yamukula epulo lya pulwa mombapila ndjika.


• Eyamukulo lyoye nali kale nuule wiitya 250 ‒ 300.

• Kotokela esipelo lyiitya, elongithonawa lyiileshitho netungo lyomatumbulo.


• Omwaalu gwiitsa ogwa gandjwa miikondekithombine [ ] konima yepulo.

This document consists of 3 printed pages and 1 blank page.

Republic of Namibia
MINISTRY OF EDUCATION, ARTS AND CULTURE

© MoEAC/DNEA 6100/3/22
[Turn over
320973
2
Lesha okaleshwa taka shikula e to yamukula omapulo ngaka taga landula.

Uulipamwe ihawu iholekwa omatako

Lucia oku uvu ekonkolo pomweelo. Sho e li uvu okwa kankama/mwena ita nyola we,
ashike opena ye ine yi kutha po manga pombapila. Omukonkolo natango otagu dhiginine.
Lucia okwa siikile ombapila ndjono a li ta nyola nokusiikila wo opena ye nokasiikilitho.
“Olye ta konkola?”

“OAngelina.” “Lye?” “Angelina, omuwiliki omuwiliki gwaalongwa yaakadhona. Onde ya


tu kundathane.” “Oo Angelina. Ombili sho nda kala … noku ku pu … pamukalo wa tya
ngaaka. Osho owala nda kala ndi ipyakidhila. Ila mo, owa hala ndi ku ningile shike?”
“Tangi meme”, osho a yamukula manga te ende ta piti momweelo.

“Omolwashike wa humbata oshiyaha shiikulya? Owa etela ndje omwiha?” Lucia ta yi


mo ta ningi omashendjo. Angelina ine mu pupa nande momashendjo ge. “Ila kuutumba.
Oshike ...?” “Onda eta iikulya mbika u yi tale. Yi tala ashike! Oyo yetu otwa longekidhilwa
omwiha mbyo. Ngiika onawa ngele to yi lolo.”

“Oshike sha puka? Eta u tale ndi yi tale. Okay. Otayi monika iiwinayi shili.” Lucia okwa
kutha mo okapambu konyama ya kwewa e te yi nika, te yi lolo. Meendelelo, ye okwe yi
hiya mo. “Oshike shika? Otayi nika ya fa iikulya yooShuunduwa. Ino lombwela ndje kutya
oyo iikulya mwa longekidhilwa mu lye pethimbo lyomwiha mbika?

“Eeno osho naanaa.” Osho she eta ndje mpaka. Otwa li twa ka lombwela Matolona.
Okwe tu haula ta ti, otu hole okunyenyeta nokwaa pandula, omanga aatiligane taye tu
ningile omauwanawa ogendji. Otwe shi mona mo kutya iikulya yooShuunduwa - otwa
geya noonkondo atuhe. Otwa hala u shi uve omanga inashi taandela nosikola ayihe.

“Paife omwa hala okuninga po ngiini kombinga yasho? Aalongwa yamwe otaya ti ngiini?
Robert oku li peni? Inda u ke mu tale. Onda hala ndi popye nane amuhe.” Lucia ota
pula omapulo ohukula-paka-po, ndele ita pe Angelina ompito a tye sha. Angelina okwa
yi e ki ithane, Robert. Mepathimo lyeho ayehe yaali oye ya nale megumbo lyaLusia.
Robert okwa thita po e vule nokuli Angelina. Lucia okwa li ta kendabala oku ya hunga ya
ngungumane. “Onkalo ndjika nande kayi shi ombwaanawa, otu na okutala kutya otatu yi
ende ngiini.”

“Iilumbu kayi na nase. Oya hala oku tu dhipaga.” Ehandu lyaRobert otali ende tali fulukata.

“Otu na okukala twa kotokela oshinima shika. Oshinima shika oshinima oshinene, sho
oshiwinayi noonkondo. Iinima yoludhi nduka oya ningilwe nale miipathi yetu. Omu shi shi
nawa. Oshinima sha faathana naashika osha ningilwe nale manga ngame nda li handi
kosikola yopombanda kOwambo. Ihe, onda kumwa kutya natango otashi tsikile. Ndishi
ohaku tiwa kutya kape na shikukutu shaa hulu, po kape na shidhigu shaa shuna monima.
Oshiwinayi! Shiyaha na kale manga mpaka, otandi ka mona Shime Swanepoel, kombinga
yoshinima shika. Ondi shi shi kutya okupopya naMatolona, owa fa ashike to tile omeya
kemanya. Ota ka kala ti ipopile nokudhigupaleka oshinima.” Lucia okwa mwena ita gandja
we ookomenda dhasha, ye a dhimbulukwa wo kutya ondhindji omukolo.

“Otwa pandula meme, ino tya owe tu mwene.” Aanyanyamagulu yaali osho ye mu pandula
taya popi pevi. “Indeni ashike mu ka lombwele yakweni kutya oshinima shika otashi ka
talwa meendelelo kewiliko lyopombanda lyosikola.”

“Ashike Nakayidhi kaLweenya otayi thenenene. Inatu taaguluka oshama nena.”


6100/3/22

320973
3
“Ondi mu uvite ko. Otatu ka tula omilungu kumwe nomukuluntusikola ngashiingeyi
mompadhi dhi talala. “Ngiika oko nale e li - aluhe ohi itetuka unene oMaandaha komatango
a thike pethimbo. Onghala otayi hada nena! Indeni komuhandjo, shika shi thigileni ndje
shi, osha ninga po okanona kandje ngashiingeyi. Ondi mu uvitile ohenda. Onkalo ayihe
ndjika yopaife oya fa ashike onkalo yoSouth Afrika.” Aanyanyamagulu yaali oya shuna
komihandjo dhawo.

Mepathimo lyeho, Lucia okwa pakela ondjato ye yomambo, ta tonyene oshiyaha shiikulya
shono a etelwa kuAngelina mopulastika, ndele te ende u uka kombelewa yomukuluntusikola.
Okwe mu adha momukala.

“Wu uhala po meme Lucia?” “Eeno, Wu uhala po Shime.” “Omolwashike we ya kuyele


nena?” “Uupyakadhi, Shime Swanepoel. Uupyakadhi!” “Uupyakadhi washike?” “Onda
hala ndi ka popye nangoye mombelewa yoye, omusimanekwa.”

“Ila mo. Ope na sha sha puka momuhandjo?” Sho tuu ya thiki mombelewa, ye Lucia ote
mu ulukile oshiyaha shiikulya. Ta nyengwa okutongolola kutya iikwashike. Okwe mu pula
e shi mu pe. Okwe shi tala.

“Oto vulu okulombwela ndje kutya oshike shika.”

“Iikulya yooKatali! Oyo ya pewa aalongwa ongomwiha gwawo nena. Matolona oku shi
shii nale. Okwa handukitha uunona, e tawu li moonyandi shoka sha eta opo wu uye
kungame.”

“Oh, ino tya ngaaka? Onda nyanyukwa sho we ya wu ukilila kungame. Kuutumba, meme
Lucia. Onda hala u kwathele ndje mokwoongaonga nonkalo yi li ngeyi. Aalongwa ayehe
oye shi oshinima shika?” “Osho naanaa aalongwa ayehe oye shi shi. Mokupopya oshili
kehe shimwe otashi vulu okuningwa paife ngeyi. Oya lya moonyandi nayi. Paife oshinima
osha ninga ongombe namwene-pokati komuluudhe noshilumbu!”

“Onda nyanyukwa sho we ya mpaka. Owu shi ndje nawa meme Lucia. Ngame inandi
itaala mokatongotongo kuukwalwaala. Inandi ka halelela nande gumwe gwomaaniilonga
yandje.” Okwega kwi iyageka ombinzi, wo uuli pamwe aniwa, ihawu iholekwa omatako.
(Ka diwa mokambo: Omeva a nyanganyengifwa kuJ. Diescho)

Omunyoli okwa holola ngiini uukwatya nomalihumbato gaLucia moshinyolwa shika?


Yelitha eyamukulo lyoye wi ikwatelela kelaka noshikalimo shokaleshwa.

Iitsa tayi landula otayi ku kwathele mokundjandjukununa nokutula ongushu


koshinyolwa:
• Nkene Lucia i humbatela Angelina naRobert
• Omaliuvo ge kombinga yuupyakadhi wiikulya ya pewa aalongwa
• Nghene a longitha ondunge opo a lombwele Mr. Swanepoel uupyakadi mboka
wa li mosikola
Eyamukulo lyoye nali kale uule wiitya 250 ‒ 300 lwaampoka. [20]

6100/3/22

320973
4

BLANK PAGE

The DNEA acknowledges the usage and reproduction of third party copyright material in the NSSC Assessment, with and without permission
from the copyright holder. The Namibian Government Copyright Act allows copyright material to be used limitedly and fairly for educational
and non-commercial purposes.

The Directorate of National Assessment and Examinations operates under the auspices of the Ministry of Education, Arts and Culture in
Namibia.

© MoEAC/DNEA 6100/3/22

320973

You might also like